ZA LISTE ČEKANJA KRIVA JE ZDRAVSTVENA ADMINISTRACIJA, A NE LIJEČNICI I DVOJNI RAD

Dugačke liste čekanja u našem zdravstvu rezultat su lošeg upravljanja ovim sustavom, a ne postojanja dvojnog rada rad liječnika.
Dvojni rad liječnika nije primarni problem javnog zdravstva te nije razlog dugih listi čekanja jer ga liječnici ne obavljaju tijekom radnog vremena, nego u svoje privatno vrijeme. Stoga ograničenje ili zabrana dvojnog rada ne može dovesti do kraćeg čekanja pacijenata na pregled ili pretragu.
Dvojni rad postoji u državama Europske unije te Hrvatska tu nije nikakav izuzetak. Svi radnici u Hrvatskoj zakonom imaju pravo na dvojni rad bez dopuštenja poslodavca, a samo liječnici trebaju za to posebno dopuštenje. Takav rad, s dodatnim prihodom, smanjuje odljev liječnika u privatno zdravstvo ili inozemstvo. Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira. Kad postoje dobra pravila i propisane sankcije, onda se one provode, a ne mijenjaju. Zbog vozača koji voze zaustavnim trakom na autocesti ne zabranjujemo vožnju autocestom, već kažnjavamo tog vozača.
Eksperiment sa zabranom dvojnog rada je već jednom bio proveden i rezultat je bio ravan nuli. Rezultat novih zabrana će biti dodatna negativna selekcija na vodećim pozicijama, nezadovoljni liječnici i pojačan odljev liječnika iz javnog u privatni zdravstveni sustav gdje su uvjeti rada i plaće povoljniji.
Ključni problemi javnog zdravstva su devastacija PZZ-a, neučinkovita organizacija i upravljanje bolnicama, neefikasno planiranje kadrova i nerealno financiranje. Situaciju dodatno komplicira nepostojanje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa i jasnih stručnih smjernica. Svi ovi problemi rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika. Politika se odbija prihvatiti rješavanja ovih problema.

Zašto građani predugo čekaju na pretrage ili zahvate?
Svaki javni zdravstveni sustav ima liste čekanja. Ključno je da duljina čekanja na pretragu ili zahvat ne šteti zdravstvenom statusu pacijenta.
Nekoliko je razloga predugih listi čekanja. Hrvatska je jedna od najstarijih država u Europi, a zbog brzog razvoja medicine kontinuirano raste broj i vrsta specijalističkih pretraga i zahvata. Ovo ne prati odgovarajuće povećanje broja liječnika i medicinskih sestara.
Kolaps primarne zdravstvene zaštite, zbog opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovog premalog broja, rezultira prelijevanjem bolesnika, koje bi mogli riješiti obiteljski liječnici, u bolnice. A to je problem koji upravljači u zdravstvu nisu u stanju riješiti godinama.
Organizacija cjelokupnog bolničkog sustava u Hrvatskoj je neučinkovita i neodrživa, što rezultira neefikasnim korištenjem postojećih kadrova. Vlada i Ministarstvo zdravstva zbog populizma i lokalnih političkih interesa čvrsto drže zatvorene oči pred tim problemom.
Rukovodeće pozicije, kao i upravljanje, su u hrvatskom zdravstvu duboko politizirane. To rezultira izborom politički podobnih i uvezanih, a ne najboljih i najsposobnijih upravljačkih kadrova. Vlada odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu što bi eliminiralo vječne šefove, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju.
Održivo planiranje i upravljanje kadrovima ne funkcionira. Projekcije potreba za liječnicima za pet ili deset godina su prazno slovo na papiru. Rast broja liječnika i bolja organizacija sustava ne prati u dovoljnoj mjeri rast zdravstvenih potreba građana. Sve to vodi do još duljih listi čekanja u budućnosti.
Zdravstvena administracija odbija uvesti obvezujuće i kvalitetne vremensko-kadrovske normative. Bez njih nije moguće pratiti količinu obavljenih medicinskih postupaka niti pratiti učinkovitost pojedinih liječnika, odjela, klinika, zavoda, bolnica i cijelog sustava. Zbog postojanja kaznenog djela nesavjesnog liječenja, koje postoji još samo u Sloveniji, mnogi liječnici primorani su provoditi tzv defenzivnu medicinu što rezultira mnoštvom pretraga.
Preduvjeti za kvalitetno upravljanje listama čekanja su cjelovita informatizacija i integracija zdravstvenih sustava i baza. Potrebno je razdvojiti liste čekanja na prvi i na kontrolni pregled jer su redoviti kontrolni pregledi trenutačno u istoj košari s prvim specijalističkim pregledom i stvaraju krivu sliku duljine čekanja. Nadalje, s liste čekanja bi trebalo ukloniti sve zahtjeve za pregled kod određenog liječnika, jer to spada na “listu želja”. Mislimo da bi, bez obzira na nepopularnost takve mjere, trebalo otvoriti diskusiju da se, u slučaju kada pacijent neopravdano ne dođe na naručeni pregled ili pretragu, uvede obvezna participacija pacijenata u troškovima.
Jedan od najtežih problema javnog zdravstva je korupcija u javnoj nabavi. Danas, nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu. Osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena niti jedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije.
Svih navedenih desetak temeljnih problema javnog zdravstva odgovornost su donositelja odluka u sustavu, a ne liječnika. Politika tj. sve političke stranke su desetljećima nesposobne riješiti te ključne probleme. To je razlog zašto građani toliko dugo čekaju na pretrage i preglede.
Dvojni rad liječnika nije problem hrvatskog zdravstvenog sustava, kako bi netko mogao pogrešno zaključiti iz medija. U tom sustavu, osim entuzijazma zdravstvenih radnika, gotovo ništa ne funkcionira kako treba.

2024-12-03T16:32:25+01:0003/12/2024|

Tražimo nultu stopu korupcije u javnom zdravstvu

Hrvatska udruga bolničkih liječnika zgrožena je informacijom da su jutros uhićeni, sada već bivši ministar zdravstva Vili Beroš, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KB Sestara milosrdnica prof. dr. sc. Krešimir Rotim te ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, dr. Goran Roić i to zbog zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti. Činjenica da su neki od vodećih ljudi hrvatskog zdravstva pokušavali ostvariti financijsku korist na štetu tog istog javnog zdravstva, koje ima kroničan nedostatak resursa, HUBOL vidi kao nemoralan čin koji je stvorio veliku javnu štetu ugledu zdravstva.

Najoštrije osuđuje bilo kakvu koruptivnu djelatnost u bilo kojem segmentu, kako zdravstva tako i društva u cjelini.

“ Ovo, nažalost, baca ljagu na cjelokupno upravljanje u zdravstvu i stvara krivu sliku o liječnicima.  Tisuće i tisuće hrvatskih liječnika, u ograničenim i često nezadovoljavajućim uvjetima, predano i profesionalno liječe naše pacijente, dok nekoliko pojedinaca istovremeno nanosi ogromnu štetu tom sustavu i njegovim zaposlenicima. Očekujemo hitnu smjenu s rukovodećih pozicija svih pojedinaca koji su u ovom slučaju osumnjičeni za korupciju” istaknula je Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Tražimo stvarno uvođenje nulte stope tolerancije na korupciju, uz strogu transparentnost javne nabave i upravljanja sustavom, kao i sankcioniranje svih  zloupotreba. Također, tražimo da svi podaci o javnim nabave u svim javnim zdravstvenim ustanovama moraju biti javno dostupni. Dodatno, tražimo i javnu objavu svih financiranja privatnih zdravstvenih ustanova javnim sredstvima.

Zahtijevamo zakonito vođenje svih zdravstvenih ustanova, a ne da bolnice vode ljudi koji ne ispunjavaju uvjete, kao što je bilo slučajeva do sada. Politici nije mjesto u kadroviranju u javnom zdravstvu.

Podsjećamo kako smo predlagali ograničenje broja mandata na rukovodećim pozicijama na maksimalno dva što bi onemogućilo stvaranje vječnih nedodirljivih šefova u zdravstvu. Za podizanje kvalitete i učinkovitosti hrvatskog zdravstva potrebno je da sustav vode najbolji. Tražimo stvarnu depolitizaciju zdravstva kroz odabir stručno i upravljački najboljih kandidata za upravna tijela i rukovodeće pozicije u zdravstvu.

2024-11-16T08:50:22+01:0016/11/2024|

Otvoreno pismo HUBOL-a premijeru Plenkoviću

 

 

 

Imenovanje liječnika Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva predstavljalo bi sumrak zdravog razuma.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika zgrožena je najavama o eventualnom imenovanju Damira Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva te je uputila otvoreno pismo premijeru Plenkoviću.
„Obraćamo vam se vezano uz medijske najave o navodnoj namjeri Vlade Republike Hrvatske da imenuje liječnika Damira Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva. Ovu informaciju, koju je medijima potvrdio liječnik Biloglav, Hrvatska udruga bolničkih liječnika primila je s velikim zgražanjem.
Ministarstvo zdravstva ključna je upravljačka institucija u javnom zdravstvenom sustavu, odgovorna za njegovo funkcioniranje i učinkovitost.
Dobro vam je poznato da je medicina disciplina zasnovana na znanstvenim činjenicama i principima, na znanstvenim dokazima i rigoroznim znanstvenim istraživanjima. Situaciju u kojoj bi se za državnog dužnosnika, koji treba provoditi politiku Vlade u zdravstvu, postavilo osobu koja u svojim javnim istupima negira znanstvene činjenice i time krši temeljne postulate liječničke struke, kao i Kodeks medicinske etike i deontologije, smatramo sumrakom javnog zdravstva u Hrvatskoj kao i sumrakom zdravog razuma. Općepoznata je činjenica da liječnik Biloglav spada u one iznimno rijetke liječnike koji, ne priznajući rezultate znanstvenih istraživanja, javno iznose antivakserske stavove kako o cijepljenju protiv COVID-a tako i o propisanom cijepljenja djece protiv zaraznih bolesti. Dok su liječnici u Hrvatskoj i drugo zdravstveno osoblje u iznimno teškim uvjetima pandemije COVID-a pokušavali spasiti što više života hrvatskih građana, Biloglav je sudjelovao na antivakserskim prosvjedima i protivio se Vladinoj protuepidemijskoj politici. Svako omalovažavanje ozbiljnosti pandemije, banaliziranje bolesti COVID-19, dovođenje u pitanje potrebe cijepljenja, izravno je otežavalo borbu s pandemijom. Takvo antiznanstveno javno djelovanje izravno je protivno politici vaše Vlade i ministarstva, a šteti i interesima javnog zdravstva kao i interesima najboljeg mogućeg liječenja pacijenata. Ključno je naglasiti da je Biloglavu Hrvatska liječnička komora izrekla pravomoćnu disciplinsku mjeru ukora upravo zbog javnog iznošenja neistinitih antiznanstvenih stavova o cijepljenju čime je prekršio Kodeks medicinske etike i deontologije koji su svi liječnici dužno poštovati. Protiv navedenog liječnika zbog odbijanja cijepljenja građana ministar Beroš bio je podnio prijavu, no Biloglav je oslobođen zbog nedostatka dokaza.
Cijepljenje je jedno od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba koje je spasilo više ljudskih života od bilo koje druge medicinske intervencije u povijesti medicine. Medicinska znanost jedinstvenog je stava o koristima i dobrobiti cijepljenja. Ustavna dužnost države je štititi zdravlje ljudi, posebno djece. Pad procijepljenosti djece u pojedinim dijelovima Hrvatske već sada predstavlja veliki javnozdravstveni problem te prostor za širenje opasnih zaraznih bolesti za koje je znanost davno ponudila rješenje kroz preventivno cijepljenje.
Vaša je dužnost osigurati najvišu moguću razinu zdravstvene zaštite našim građanima i našoj djeci. Imenovanjem prononsiranog antiznanstvenog antivaksera za državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva nanijeli biste štetu očuvanju zdravlja naše djece i naših građana.
Nadamo se stoga da su informacije koje liječnik Biloglav širi u medijima netočne i da do tog imenovanja neće doći.

S poštovanjem,

Izvršni odbor
HUBOL”

 

2024-07-24T08:08:28+01:0024/07/2024|

OTVORENO PISMO MINISTRU BEROŠU

Poštovani i dragi kolega i ministre Vili Beroš,

obraćamo vam se, duboko nezadovoljni vašim otvorenim pismom, upućenim nama – hrvatskim liječnicima, na naš dan. Dojma smo da Vi kao da živite u nekom Lalalandu gdje je sve predivno, reforme se odvijaju iznimno uspješno i podmazano, bez ikakvog zastoja, zaposlenici zdravstva su blaženi i vječno nasmiješeni, radna sredina iznimno ugodna, ishodi liječenja na najvišem svjetskom nivou, a liječnici i liječenje pacijentima dostupni u hipu i na svakom koraku. Žao nam je da je nas dopala ta uloga, ali moramo vas dobro protresti iz vašeg sna u kojem lebde ružičasti flamingosi i viknuti: probudite se, gospodine ministre! Siđite s tog oblaka samohvale! Kraj je mandata. Realna slika oko nas, u našim bolnicama, naša svakodnevna radna iskustva,  izgledaju značajno drugačije od slikovnice iz vašeg pisma.  Stvarnost s kojom se svakodnevno suočavaju liječnici i pacijenti je siva, a ne blistava i ružičasta kao u vašem otvorenom pismu.

Hvalite se milijunima hrvatskog i europskog javnog novca, hvalite se zidovima i aparatima. Priznajemo trud uložen u poboljšanje infrastrukture i novu tehnologiju. Za uspješno liječenje nužni su nam kvalitetni uvjeti i suvremena oprema. Međutim, mi, borci s prve crte liječničkog fronta, moramo vam prišapnuti jednu neugodnu istinu: zidovi ne liječe, dragi naš ministre! Nove zgrade ne liječe. Kao niti MR, CT ili PET uređaji, ma kakve impresivne kratice nosili. Brodice i helikopteri poprilično su beskorisni za postavljanje dijagnoze. Sva ta prekrasna infrastruktura kojom ste se hvalili u svojem otvorenom pismu, premda nužna i potrebna, sama ne liječi nikoga. Ljudi liječe. Znamo da to pokušavate ne čuti, ali moramo glasno viknuti neugodne činjenice: tih ljudi koji liječe tj. liječnika u domovini svakim danom sve više nedostaje. Prošle godine Hrvatsku je napustilo najviše liječnika od ulaska u EU, njih 154. Zamislite, ministre, da vam bolnicu u Vinkovcima, Bjelovaru ili Koprivnici napuste svi bolnički liječnici. E, to je to – toliko je kolegica i kolega lani otišlo u EU pečalbu.

U situaciji kadrovske devastacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj nedostaje 400-tinjak liječnika, u situaciji pucanja hitnih bolničkih prijema po šavovima, s tri milijuna prekovremenih liječničkih sati godišnje i manjkom od dvije tisuće bolničkih liječnika, nadam se da razumijete da nam vaša samohvala o infrastrukturnim ulaganjima izaziva grop u grlu. Ključni problem sve manje dostupnosti zdravstvene usluge pacijentima ne leži u onome čime se kao ministar hvalite, već problem leži u onome što prešućujete. Tako nas bolničke liječnike hvata grč u želucu kad se prisjetimo da su bolnice u Virovitici i Zaboku na jednom citologu i jednom patologu, a ona u Čakovcu na jednom hematologu. Osjetimo tjeskobu kad čujemo da Klaićeva i Sveti Duh imaju tek jednog mikrobiologa. Je li se do vas, ministre, probila vijest: Dubrovnik je ostao bez zadnjeg mikrobiologa, a karlovačka bolnica nema niti jednog patologa. Srčane palpitacije nam izaziva podatak da Zabok i Gospić imaju samo 3 radiologa, nedovoljno za organizirati obveznu 24-satnu službu u ovoj struci. Vi o svemu tome šutite i ne bavite se tim problemima. Kad pomislimo da situacija ubrzo neće biti puno bolja niti u drugim kliničkim disciplinama poput pedijatrije, anestezije ili neurologije, samo što ne počnemo hiperventilirati. Na brojne natječaje za specijalizaciju ne javlja se baš nitko. Mislite da to prestaje biti problem jer vi to gurate pod tepih? Na nedavnom natječaju za 6 specijalizacija za hitnu medicinu na Rebru javilo se samo dvoje kandidata.

Mislite li ministre da npr. problem iznimno niskog interesa za hitnu medicinu prestaje biti problem zato što vi o njemu javno šutite? Mi, hrvatski liječnici, smo ministre ljuti zbog toga što nas je kronično premalo i što posljedično imamo enormnu prekovremenu satnicu i mnogobrojna dežurstva, ljuti zbog prekratkog vremena za pacijenta, duboko zabrinuti zbog nedostatka specijalista u manjim sredinama. Ogorčeni smo lošim upravljanjem, iscrpljeni i premoreni zbog nepostojeće kadrovske politike i zgroženi nebrigom sustava za kvalitetu i dostupnost liječenja. Kako vi uspijevate ministre već godinama javno šutjeti upravo o gorućim problemima našeg zdravstva?

Kako vi spavate ministre? Budite li se noću koji put zbog tjeskobe, osjetite li ponekad grč u želucu ili vam srce preskoči zbog situacije u hrvatskim bolnicama? Osjećate li dio odgovornosti za ova 154 liječnika koji su napustili Hrvatsku? Pomislite li koji put s nelagodom na neopisivu gužvu na hitnoj na Rebru ili na Firulama. Padne li vam na pamet pitanje: kuda vodi ovakvo kadrovsko urušavanje javnog zdravstva?  Ili samo sanjate nagrade UPUZ-a, rezanje vrpci pred novim zgradama, smanjivanje listi čekanja plaćanjem privatnicima, europsku lovu i prazne fraze o „pacijentu u središtu“?

Što je gorući problem hrvatskog zdravstva, ministre? O čemu treba govoriti javno na Hrvatski dan liječnika? Nije to infrastruktura, premda bez kvalitetne infrastrukture nema niti kvalitetnog zdravstvenog sustava. Gorući problem je manjak liječnika i drugog zdravstvenog osoblja. U sustavu nedostaje oko dvije tisuće liječnika u bolnicama,400-tinjak u primarnoj, kao i oko 4 tisuće sestara. Vremena za pacijenta je premalo, vremensko-kadrovski normativi su neobvezni, nepotpuni i stoga u praksi nekorisni, liječnici su izloženi sindromu sagorijevanja, robovlasnički ugovori su još uvijek mač nad glavom mlađim kolegama, specijalističko usavršavanje je nedovoljno kvalitetno, kontrola kvalitete i praćenje ishoda liječenja su „obećanje, ludom radovanje“, pacijenti su prebačeni privatnicima kako bi se ad hoc smanjile liste čekanja, obiteljski liječnici se svako malo moraju braniti od novog činovničkog zaduženja koje im pokušavate uvaliti, HZZO i dalje određuje nerealno niske cijene koje rezultiraju bolnicama u vječnim „gubicima“, a akreditiranje bolnica i funkcionalno spajanje ostalo je tek mrtvo slovo na papiru. Zakon o radno-pravnom statusu liječnika spava snom pravednika u ladicama vašeg ministarstva, a višestruka obećanja o ukidanju robovlasničkih ugovora su još uvijek neispunjena i jedan su od glavnih razloga zašto sve više mladih liječnika odlazi iz Hrvatske odmah nakon fakulteta.

Tu je požar ministre, u kadrovima, u upravljanju ljudima, procesima i ustanovama, u uvjetima rada. Lako je trošiti javna sredstva na opremu i nove zgrade, ali dok liječnici odlaze i pacijenti ostaju bez adekvatne skrbi, ta ulaganja nemaju stvarnu vrijednost. Ulaganje u zidove dok ljudi odlaze nije za pohvalu.

I na kraju: podigli ste plaće liječnicima? Jeste, kao i ostalim zaposlenicima u javnoj i državnoj upravi kako bi smanjili udarac inflacije i dugogodišnju stagnaciju plaća. Smanjili ste zaostajanje naših plaća u odnosu na susjedne države Europske unije. No, ministre, to bez drugih sistemskih poteza i mjera niti zaustavlja niti rješava urušavanje javnog zdravstvenog sustava. Vaš mandat je pred krajem i ne očekujemo više ništa značajno. Hrvatski liječnici na kraju vašeg mandata ostaju razočarani, premoreni, ogorčeni i ljuti. Još četiri godine propuštene su, a da nikakvog značajnog pomaka za nas, naš posao, naše suradnike medicinske sestre i druge, naše pacijente i njihovo liječenje nije učinjen.  Trend urušavanja javnog zdravstvenog sustava i sve slabije dostupnosti zdravstveni skrbi pacijentima se nastavlja. Vi, ministre, ne da ga niste zaustavili ili preokrenuli, već ga niste niti usporili. Stoga, svaka je samohvala s vaše strane potpuno promašena i oslikava tek žalostan završetak jednog mandata kojeg nažalost nećemo moći zaboraviti. Spavate li mirno, Vili Berošu?

 

Izvršni odbor

Hrvatska udruga bolničkih liječnika

2024-02-28T12:10:26+01:0028/02/2024|

SNAŽNO PODRŽAVAMO ŠTRAJK SLOVENSKIH LIJEČNIKA

 

Fotografija preuzeta s https://sindikatfides.si/

Hrvatska udruga bolničkih liječnika uputila je pismo podrške Fidesu – sindikatu liječnika i stomatologa Slovenije kojim izražava solidarnost s njihovim štrajkom. Naime, slovenski liječnici jučer su započeli štrajk do ispunjenja zahtjeva nakon što pregovori njihovog sindikata Fidesa s Vladom, nakon prošlotjednog štrajka upozorenja, nisu urodili plodom.
Snažno podržavamo borbu slovenskih liječnika za pravednije uvjete rada i nagrađivanja te za bolje zdravstvo u Sloveniji. Liječnici, kao i drugi građani, su svjesni da rad u medicini često znači suočavanje s teškoćama, stresom i odgovornošću te da su pravični uvjeti rada i nagrađivanja ključni za održavanje visokih standarda zdravstvene skrbi za pacijente. Slovenskim kolegama poželjeli smo uspjeh u njihovoj borbi te da ostvare rezultate dostojne liječničke predanosti medicinskoj profesiji.
“Vaša hrabrost pozitivno utječe ne samo na slovensko zdravstvo već i na sve nas u susjednim državama. Neka vaša odlučnost bude inspiracija za sve nas da se zajedno borimo za unapređenje uvjeta rada, nagrađivanja i bolje okruženje u kojem pružamo zdravstvenu skrb” istaknula je u pismu podrške Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

2024-02-01T11:12:08+01:0016/01/2024|

Konferencija za medije pet krovnih liječničkih organizacija

Ako do kraja siječnja ne budu ispunjeni liječnički zahtjevi, počet ćemo s pripremama za štrajk – glavna je poruka s jučerašnje konferencije za novinare na kojoj je u ime HUBOL-a sudjelovala potpredsjednica Tea Mirošević Zubonja .
Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske na konferenciji za medije održanoj 10. siječnja 2024. zatražili su od Vlade RH neodgodivo ispunjenje svojih zahtjeva do definiranih rokova. U slučaju neispunjenja zahtjeva u tim rokovima, liječnici će otpočeti sa sveobuhvatnim sindikalnim akcijama, koje uključuju i štrajk.
Krovne liječničke organizacije istaknule su pet zahtjeva:
1. Prijedlog primjerenih koeficijenata za liječnike (rok: 19. siječnja 2024.)
2. Upućivanje izmjene zakona vezano uz robovlasničke ugovore u e-savjetovanje (rok: 19. siječnja 2024.)
3. Upućivanje u e-savjetovanje prijedloga Zakona o radno-pravnom statusu liječnika usuglašenog s liječničkim udrugama te uvrštavanje istoga u Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2024. (rok: kraj siječnja 2024.)
4. Početak pregovora o granskom kolektivnom ugovoru (rok: kraj siječnja 2024.)
5. Izmjene i dopune vremensko-kadrovskih normativa, usklađenje s postojećim propisima te ih učiniti obvezujućima.

Mi nećemo odustati, a na potezu je Vlada RH!

2024-02-01T11:12:08+01:0011/01/2024|

MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA TELEMEDICINE

Marin Smilović, dr. med.

Marin Smilović, dr. med., specijalist radiologije

 

Telemedicina ili liječenje na daljinu prvenstveno ima za cilj učiniti preglede i pretrage pristupačnijima građanima koji žive u izoliranim ili teže dostupnim područjima kao što su otoci i ruralna područja. Medicinske usluge uključene u telemedicinu su digitalna razmjena nalaza, snimaka, očitanja, postavljanja dijagnoze i drugog mišljenja, a pretežno su iz područja radiologije, neurologije, neurokirurgije, gastroenterologije ili kardiologije.

Teleradiologija je telemedicinska usluga koja obuhvaća pružanje radioloških usluga na daljinu uporabom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Obično je riječ o radiološkim snimkama ili slikama te kompjutoriziranim tomografijama (CT) i magnetskim rezonancijama (MR) koje su snimljene na jednom mjestu, a pregledavaju ih liječnici na drugom, udaljenom mjestu otkud postavljaju dijagnozu te šalju mišljenja i preporuke za terapiju.

Koje pretrage možemo riješiti telemedicinom?

U dijagnostici se vrlo veliki opseg pretraga može raditi telemedicinom. Uz to već dugo postoji mreža povezanih telemedicinskih sekundarnih i tercijarnih bolnica radi što bržeg postupanja s vitalno ugroženim pacijentima. Na primjer neurokirurgu se šalje nalaz i snimke te on s obzirom na težinu ozljeda odmah kreće prema bolnici kako bi se pacijent što prije medicinski zbrinuo.
Iz perspektive radiologa potencijalni problem koji se može pojaviti u telemedicini je da protokoli za snimanje MSCT i MR pretraga nisu nacionalno standardizirani. To može rezultirati time da se u jednoj ustanovi snimi pretraga ali na način koji radiologu koji telemedicinski očitava taj nalaz neće biti dostatno za odgovarajuću analizu. S obzirom na to da je pretraga već obavljena i pacijent je otišao, nužno je ponovno snimanja radi razjašnjenja nejasne situacije na pretrazi.

Sve pretrage koje radiolog ne treba fizički raditi na pacijentu kao što su RTG snimke, MSCT i MR pretrage mogu biti napravljene te potom očitane telemedicinski uz uvjet da su prethodno postavljeni odgovarajući protokoli za pretragu. S druge strane, ultrazvuk se ne može raditi telemedicinski jer je potreban radiolog koji svojim znanjem i iskustvom pregledava pacijenta. U SAD-u je praksa oko ultrazvuka drugačija, pa postoje specijalizirani tehničari koji, po unaprijed zadanim protokolima, rade pretragu ultrazvukom (sonografi),a radiolozi kasnije nalaze očitavaju telemedicinski.

Koje su koristi od telemedicine, a gdje ne može zamijeniti liječnika uživo?

Jedna od ključnih koristi telemedicine je da za usko specifične probleme za kojih u nekom području nema dostupnih specijalista (primjerice onkološki dječji neuroradiolog) pretraga se može obaviti u pacijentu najbližoj bolnici, a nalaz će očitati specijalist u tercijarnoj bolnici. S druge strane neke pretrage, kao dinamične pretrage (dijaskopije), ultrazvuk te intervencijska radiologija, jednostavno ne mogu biti nadomještene telemedicinom. Što se tiče drugih specijalizacija, postoje specifične pretrage koje zahtijevaju neposrednu blizinu pacijenta i liječnika kako bi se npr. neurološki pregled mogao pravilno obaviti i teško ga se može odgovarajuće provesti telemedicinski. Kod drugih specijalizacija telemedicinom se mogu donositi vrlo uske odluke oko korekcije terapije koje ne zahtijevaju nužnu prisutnost pacijenta. Kardiologija npr. zahtijeva pregled pacijenta na temelju kojeg se donose odluke o daljnjoj obradi. Korekcije terapije npr. za hipertenziju ili eventualno antikoagulantne terapije mogu se raditi telemedicinski pod uvjetom da je liječniku dostupna pacijentova medicinska dokumentacija na temelju koje može procijeniti opravdanost i mogućnost korekcije lijekova. Od dijagnostike se mogu telemedicinski očitavati holter tlaka ili holteri EKG-a. Pod uvjetom da je posebno educirana medicinska sestra postavila aparat pacijentu, skinula ga i unijela rezultate u kompjuter – sve na jednoj lokaciji, kardiolog koji je na drugoj lokaciji može očitati rezultate. Za sve ostalo u kardiologiji je nužno prisustvo pacijenta.

Što se pak tiče neurologije radi se o struci koja je radi adekvatnog zbrinjavanja i liječenja bolesnika  usko povezana s drugim strukama (radiolozi, neurokirurzi, vaskularni kirurzi), te je razmjena iskustava između stručnjaka raznih profila neophodna. Posebno značenje telemedicine u neurologiji  je mogućnost povezivanja manjih bolnica s većim centrima i klinikama,  te nakon toga donošenje  odluku o trijaži i mogućem prijevozu bolesnika iz jednoga u drugi centar. Telemedicinske usluge u neurologiji mogu biti redovne ili hitne te najčešće  obuhvaćaju prijenos slikovnog materijala; kompjutoriziranih tomografija (CT), magnetskih rezonancija (MR) i drugih oblika dijagnostičkih nalaza.

I u gastroenterologiji telemedicina je našla svoje mjesto, ali ju treba koristiti oprezno i racionalno. Naime, kvalitetno gastroenterološko mišljenje može se dati samo na osnovu dovoljne količine kvalitetnih informacija koje gastroenterolog dobije od bolesnika, liječnika obiteljske medicine, drugog gastroenterologa ili od specijaliste druge specijalizacije koji treba njegovo mišljenje (primjerice kirurga, otorinolaringologa, neurologa). Najvažnije mjesto u gastroenterološkoj obradi zauzima inicijalni razgovor s bolesnikom i njegov pregled, a za to telemedicina ipak nije najbolji izbor. Međutim, nakon inicijalnog pregleda bolesnika, liječnik obiteljske medicine može telemedicinski dostaviti tražene laboratorijske i slikovne nalaze te dobiti mišljenje gastroenterologa o potrebi za dodatnom obradom te uvođenjem ili korekcijom terapije. Liječnik obiteljske medicine može dobiti i mišljenje u situacijama kada nije nužan pregled bolesnika (primjerice o potrebi daljnje gastroenterološke obrade nakon nekog nalaza detektiranog na sistematskom pregledu). Telemedicina je posebno interesantna u komunikaciji dvaju gastroenterologa koji tako mogu zajednički evaluirati endoskopske slike ili snimke. To smanjuje potrebu za upućivanje samog bolesnika na drugo mišljenje te pridonosi kvaliteti konačne medicinske odluke i skrbi, ali i djeluje edukativno na same gastroenterologe jer dolazi do razmjene znanja i iskustva.

Financijski aspekti telemedicine

Telemedicina predstavlja uštedu za cijeli zdravstveni sustav jer ne samo da pacijentu štedi putne troškove i smještaj već smanjuje i broj potrebnih specijalista i pridruženog zdravstvenog osoblja  na nekom području. Telemedicina će u bliskoj budućnosti biti neizostavni dio zdravstvenih pregleda u većini specijalnosti u kojima se to može na odgovarajući način napraviti i organizirati.

2024-02-01T11:12:08+01:0011/12/2023|

Oko 1.500 liječnika u opasnosti od ovrhe nad novcem i/ili nekretninom zbog robovlasničkih ugovora

Robovlasnički ugovor

Unatoč odluci Ustavnog suda najmanje 5 tisuća liječnika ima robovlasničke ugovore

Oko 1.500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije. Ovo je rezultat najnovijeg anketnog istraživanja koje smo zajedno s Inicijativom mladih liječnika Hrvatske od srpnja do rujna ove godine proveli među liječnicima s važećom ugovornom obvezom nakon specijalizacije. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno oko 6000 liječnika s nekom vrstom ugovorne obveze rada za poslodavca

[1].

Najšokantniji rezultat ove ankete je upravo tih 26 % svih liječnika s ugovornom obvezom koji imaju osobnu zadužnicu i/ili solemniziran ugovor. Na temelju tih isprava poslodavac se može u bilo kojem trenutku izvansudski naplatiti tj. ovršiti liječniku novac ili stan u kojem liječnik živi. Najgora je situacija u općim bolnicama i domovima zdravlja jer je tamo riziku od ovrhe izložen svaki treći liječnik s ugovornom obvezom. Ove ustanove su kandidatima za specijalizaciju puno češće nego klinički bolnički centri ili kliničke bolnice uvjetovale potpisivanje ovršnih isprava.

Tražimo hitni postupak u Saboru

„U MIZ-u se vode intenzivni sastanci o rješavanju problema robovlasničkih ugovora. Očekujemo prema do sada danim obećanjima, Premijera u proljeće i dužnosnika Ministarstva na ovim sastancima, da će prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti biti pušten u proceduru oko 15. prosinca. Imperativ je da zakonske izmjene idu u hitni postupak u Saboru. Jedino tako je moguće na vrijeme donijeti ovaj zakon tj. da izmjene stupe na snagu u veljači ili ožujku sljedeće godine. U HUBOL-u očekujemo da će ravnatelji zdravstvenih ustanova odmah po stupanju na snagu izmjena zakona pripremiti anekse ugovora i što prije ih potpisati sa svojim zaposlenicima. Nalazimo se u 21. stoljeću i vrijeme je da liječnici prestanu biti robovi, a postanu radnici s istim pravima kao i svaki drugi radnik u Hrvatskoj“ naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Više od 5.000 liječnika ima robovlasnički ugovor

Iz ankete koju smo proveli jasno proizlazi zaključak da više od pet tisuća liječnika (89 % svih liječnika s ugovornom obvezom) ima robovlasnički ugovor tj. obvezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max 33 tisuće eura). Liječnici koje obvezuju robovlasnički ugovori moraju, ako prekinu radni odnos prije isteka ugovornog roka, poslodavcu vraćati zarađene i odrađene bruto plaće, božićnice, regrese i slično ili iznos koji se temelji na umnošku proračunske osnovice. Nužno je napomenuti da je Ustavni sud[2] donio odluku da su ugovorne obveze vraćanja bruto plaća protuustavne jer liječnicima oduzimaju ustavno pravo na zaradu.

„Kolege liječnici imaju robovlasničke ugovore s iznosima npr. od 60 tisuća eura pa sve do slučajeva od preko 220 tisuća eura gdje im je poslodavac ovrhom sjeo na svu imovinu. Takve slučajeve Europa ne poznaje i mi kao članica Europske unije trebali bi konačno robovlasničke ugovore posve maknuti iz našeg  specijalističkog usavršavanja. Odluka Ustavnog suda je jasna, specijalizanti rade tijekom svoje specijalizacije. Pa većina prvih kontakta naših pacijenata u zdravstvenim ustanovama je upravo sa specijalizantima! Oni su tamo dane i noći, 24 sata prisutni da pomognu pacijentima i nitko od njih nema pravo tražiti povrat plaća ili paušalne iznose za rad koji su odradili. 15.12 je datum obećan od Ministarstva zdravstva da se konačno u saborsku proceduru puste izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i jednom za svagda ukinu robovlasnički ugovori u našoj državi, ponosnoj članici Europske unije“ naglašava Marin Smilović, jedan od vodećih ljudi Inicijative mladih liječnika Hrvatske.
HUBOL i IMHL, kao i sve krovne liječničke organizacije, prihvaćaju obvezu liječnika da, u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze,  plate stvarne troškove specijalizacije. Stvarni i neosporni troškovi specijalizacije su od 6 do 7 tisuća eura i sadrže troškove poslijediplomskog studija, završnog i specijalističkog ispita, glavnog mentora i komentora te  trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje.

Ostatak liječnika s ugovornom obvezom, njih 500-tinjak ima ugovore aneksirane prema tzv. Nakićevom pravilniku te u slučaju ranijeg otkaza plaćaju samo stvarne troškove specijalizacije što je ujedno i rješenje koje zagovaraju krovne liječničke organizacije.
U anketi koju su proveli HUBOL i IMLH sudjelovalo je 1.129 liječnika s ugovornom obvezom.

Cijelu anketu pogledajte ovdje: Robovlasnički ugovori anketa

[1] Procjena je da 6.000 liječnika u Hrvatskoj ima neku vrstu ugovorne obveze rada za poslodavca nakon završetka specijalizaije. Procjena se temelji na sljedećim podacima: U Hrvatskoj je prema Digitalnom atlasu HLK-a u studenome 2023. bilo 3.271 specijalizant (svi imaju ugovornu obvezu) i oko 2.700 specijalista s ugovornom obvezom. Prosječno godišnje specijalizaciju je u razdoblju 2018. – 2022. završavalo 455 liječnika koje ugovori obvezuju na rad za poslodavca u sljedećih 5 godina. S obzirom da su dvije trećine svih liječnika žene od kojih mnoge koriste rodiljni dopust (to razdoblje moraju dodatno odraditi) to produžuje dodatno razdoblje obveznog rada.

[2] Odluka Ustavnog suda RH broj U-III-2405/2022 

2024-02-01T11:12:08+01:0029/11/2023|

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA IZIGRALO LIJEČNIČKE ORGANIZACIJE

 

 

 

Nezadovoljstvo liječnika novim vremensko-kadrovskim normativima

Vremensko-kadrovski normativi (VKN), koje je u listopadu kao dio Plana i programa mjera  zdravstvene zaštite 2023. – 2026. donijelo Ministarstvo zdravstva, neće pozitivno utjecati na kvalitetu liječenja pacijenata, smatra Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

Donošenje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa bio je jedan od četiri zahtjeva  istaknutih na velikom liječničkom prosvjedu ovoga proljeća. Osjećamo se izigranim jer Ministarstvo zdravstva nije poštovalo dogovoreno na sastanku s premijerom Plenkovićem i nije uključilo liječničke udruge u proces definiranja VKN-a.

„Tražili smo usklađivanje rada svih liječnika u javnom zdravstvenom sustavu s vremensko-kadrovskim normativima, za što je preduvjet bio donijeti obvezujuće normative. Glavni cilj nam je bio da kvalitetni normativi omoguće kvalitetno planiranje i osiguraju pacijentima i liječnicima odgovarajuće vrijeme za preglede, pretrage i zahvate.Na proljetnom sastanku s Plenkovićem dogovoreno je da se normativi donesu u suradnji s liječničkim organizacijama. Način na koji je postupilo Ministarstvo zdravstva, koje je pripremilo tekst normativa bez zakonski propisanog prethodnog mišljenja HLK-a i stručnih društava HLZ-a, bez obećane suradnje s liječničkim udrugama, je manipulativan. Bio je to prekratak proces u kojem su se neka stručna društva očitovala na već pripremljen dokument, a mnoga nisu, da bi zatim ministar Beroš proglasio VKN neobvezujućim. Sve to pokazuje odsustvo bilo kakve želje i namjere zdravstvene administracije da se sustav poboljša“ naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Jasno je zašto se Ministarstvo požurilo napraviti ovakav dokument mimo dogovora s liječničkim organizacijama. Naime, da je VKN pripremljen sukladno uzusima medicinske struke i da su normativi postali obvezujući kao što liječnička struka traži, i pacijenti i liječnici bi dobili odgovarajuće vrijeme za preglede, pretrage i zahvate. Posljedica bi bila da bi se transparentno pokazalo koliko liječnika nedostaje u sustavu, a upravo je to ono što je Ministarstvo željelo izbjeći.  HUBOL je razočaran neaktivnošću mnogih stručnih liječničkih društava HLZ-a koja se uopće nisu očitovala o vremensko-kadrovskim normativima, premda je to upravo njihova odgovornost.

Novi VKN su lošiji od dosadašnjih, vremenski rasponi trajanja medicinskih postupaka su u većini slučajeva paušalno određeni bez stručnih kriterija, dokument i dalje ne sadrži normative za stacionarno liječenje. Na temelju ovakvog dokumenta učinkovito planiranje i analiza izvršenja u zdravstvenim ustanovama su nemogući.

Kvalitetni VKN trebali bi biti obavezni te primijenjeni u svakodnevnom radu liječnika. Prema prijedlogu HUBOL-a i drugih krovnih liječničkih organizacija VKN je trebao biti osnova za ugovaranje zdravstvenih usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje jer sustavno praćenje ishoda i kvalitete liječenja u Hrvatskoj još uvijek ne postoje. Ovakav neujednačen dokument, koji nikoga na ništa ne obvezuje, neće doprinijeti kvalitetnijem zdravstvu za naše pacijente.

2024-02-01T11:12:08+01:0013/11/2023|

Ivana Šmit ponovno izabrana za predsjednicu HUBOL-a

Zagreb, 26. 10. 2023.

Danas smo na izbornoj skupštini u Zagrebu ponovno izabrali dosadašnju predsjednicu Ivanu Šmit da vodi HUBOL i tijekom iduće četiri godine.
Skupština je za dopredsjednike Udruge izabrala Teu Mirošević Zubonju i Borisa Ujevića. U novi Izvršni odbor HUBOL-a izabrano je 14 liječnika: Ivan Bekavac, Ivan Burcar, Maša Sorić, Stanislava Laginja, Nikola Prpić, Mirjana Livojević, Tomislav Franić, Marin Smilović, Nikolina Borščak Tolić, Stipe Drmić, Luka Vučemilo, Samija Ropar, Željko Blažinkov i Ana Jurin Martić. Na konstituirajućoj sjednici Izvršnog odbora za tajnicu HUBOL-a izabrana je Stanislava Laginja.
Članovi Nadzornog odbora HUBOL-a su liječnici Jadranka Pavičić Šarić, Ivan Lerotić i Ana Gverić Grginić. Izabrani su i članovi Časnog suda, liječnici Goran Geber, Goran Povh, Dubravko Habek, Goran Benko i Ljubica Luetić Cavor.

“Posebno smo zadovoljni jer smo tijela Udruge osnažili mladim liječnicima. Fokusirat ćemo se na obnavljanje članstva, nastaviti suradnju s dosadašnjim partnerima- HLS-om, HLK-om, KOHOM -om i Inicijativom mladih liječnika. Naš cilj je izboriti ukidanje robovlasničkih ugovora, nametnuti vremensko kadrovske normative kao jedini i obvezni obrazac rada u zdravstvu – ali normative kakve imaju naši kolege u Europi. Ne ovako loš dokument, ne “politički složene normative” koji odražavaju Beroševo čitanje CT-a u dvije minute. Inzistirat ćemo na donošenju Zakona o radnopravnom statusu liječnika u onom obliku kakav smo mi predstavili ministarstvu s povećanjem osnovice za plaću liječnika. Ne pristajemo da Ministarstvo zdravstva svojim krojenjem “uškopi” prijedlog ovog zakona i da on postane besmislena prazna ljuska, bez ključnih stavki koje su liječnici predložili” istaknula je Šmit.
U ovom mandatu HUBOL će se fokusirati na osnivanje zaklade koja će se baviti organizacijom novih javnozdravstvenih akcija, donacijama ugroženim članovima, organizacijama simpozija te podržavanjem inicijativa članova i suradnika u skladu s kapacitetom Udruge za te aktivnosti.

2024-02-01T11:12:08+01:0026/10/2023|
Go to Top