Hrvatska udruga bolničkih liječnika zgrožena je informacijom da su jutros uhićeni, sada već bivši ministar zdravstva Vili Beroš, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KB Sestara milosrdnica prof. dr. sc. Krešimir Rotim te ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, dr. Goran Roić i to zbog zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti. Činjenica da su neki od vodećih ljudi hrvatskog zdravstva pokušavali ostvariti financijsku korist na štetu tog istog javnog zdravstva, koje ima kroničan nedostatak resursa, HUBOL vidi kao nemoralan čin koji je stvorio veliku javnu štetu ugledu zdravstva.

Najoštrije osuđuje bilo kakvu koruptivnu djelatnost u bilo kojem segmentu, kako zdravstva tako i društva u cjelini.

“ Ovo, nažalost, baca ljagu na cjelokupno upravljanje u zdravstvu i stvara krivu sliku o liječnicima.  Tisuće i tisuće hrvatskih liječnika, u ograničenim i često nezadovoljavajućim uvjetima, predano i profesionalno liječe naše pacijente, dok nekoliko pojedinaca istovremeno nanosi ogromnu štetu tom sustavu i njegovim zaposlenicima. Očekujemo hitnu smjenu s rukovodećih pozicija svih pojedinaca koji su u ovom slučaju osumnjičeni za korupciju” istaknula je Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Tražimo stvarno uvođenje nulte stope tolerancije na korupciju, uz strogu transparentnost javne nabave i upravljanja sustavom, kao i sankcioniranje svih  zloupotreba. Također, tražimo da svi podaci o javnim nabave u svim javnim zdravstvenim ustanovama moraju biti javno dostupni. Dodatno, tražimo i javnu objavu svih financiranja privatnih zdravstvenih ustanova javnim sredstvima.

Zahtijevamo zakonito vođenje svih zdravstvenih ustanova, a ne da bolnice vode ljudi koji ne ispunjavaju uvjete, kao što je bilo slučajeva do sada. Politici nije mjesto u kadroviranju u javnom zdravstvu.

Podsjećamo kako smo predlagali ograničenje broja mandata na rukovodećim pozicijama na maksimalno dva što bi onemogućilo stvaranje vječnih nedodirljivih šefova u zdravstvu. Za podizanje kvalitete i učinkovitosti hrvatskog zdravstva potrebno je da sustav vode najbolji. Tražimo stvarnu depolitizaciju zdravstva kroz odabir stručno i upravljački najboljih kandidata za upravna tijela i rukovodeće pozicije u zdravstvu.

Imenovanje liječnika Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva predstavljalo bi sumrak zdravog razuma.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika zgrožena je najavama o eventualnom imenovanju Damira Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva te je uputila otvoreno pismo premijeru Plenkoviću.
„Obraćamo vam se vezano uz medijske najave o navodnoj namjeri Vlade Republike Hrvatske da imenuje liječnika Damira Biloglava državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva. Ovu informaciju, koju je medijima potvrdio liječnik Biloglav, Hrvatska udruga bolničkih liječnika primila je s velikim zgražanjem.
Ministarstvo zdravstva ključna je upravljačka institucija u javnom zdravstvenom sustavu, odgovorna za njegovo funkcioniranje i učinkovitost.
Dobro vam je poznato da je medicina disciplina zasnovana na znanstvenim činjenicama i principima, na znanstvenim dokazima i rigoroznim znanstvenim istraživanjima. Situaciju u kojoj bi se za državnog dužnosnika, koji treba provoditi politiku Vlade u zdravstvu, postavilo osobu koja u svojim javnim istupima negira znanstvene činjenice i time krši temeljne postulate liječničke struke, kao i Kodeks medicinske etike i deontologije, smatramo sumrakom javnog zdravstva u Hrvatskoj kao i sumrakom zdravog razuma. Općepoznata je činjenica da liječnik Biloglav spada u one iznimno rijetke liječnike koji, ne priznajući rezultate znanstvenih istraživanja, javno iznose antivakserske stavove kako o cijepljenju protiv COVID-a tako i o propisanom cijepljenja djece protiv zaraznih bolesti. Dok su liječnici u Hrvatskoj i drugo zdravstveno osoblje u iznimno teškim uvjetima pandemije COVID-a pokušavali spasiti što više života hrvatskih građana, Biloglav je sudjelovao na antivakserskim prosvjedima i protivio se Vladinoj protuepidemijskoj politici. Svako omalovažavanje ozbiljnosti pandemije, banaliziranje bolesti COVID-19, dovođenje u pitanje potrebe cijepljenja, izravno je otežavalo borbu s pandemijom. Takvo antiznanstveno javno djelovanje izravno je protivno politici vaše Vlade i ministarstva, a šteti i interesima javnog zdravstva kao i interesima najboljeg mogućeg liječenja pacijenata. Ključno je naglasiti da je Biloglavu Hrvatska liječnička komora izrekla pravomoćnu disciplinsku mjeru ukora upravo zbog javnog iznošenja neistinitih antiznanstvenih stavova o cijepljenju čime je prekršio Kodeks medicinske etike i deontologije koji su svi liječnici dužno poštovati. Protiv navedenog liječnika zbog odbijanja cijepljenja građana ministar Beroš bio je podnio prijavu, no Biloglav je oslobođen zbog nedostatka dokaza.
Cijepljenje je jedno od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba koje je spasilo više ljudskih života od bilo koje druge medicinske intervencije u povijesti medicine. Medicinska znanost jedinstvenog je stava o koristima i dobrobiti cijepljenja. Ustavna dužnost države je štititi zdravlje ljudi, posebno djece. Pad procijepljenosti djece u pojedinim dijelovima Hrvatske već sada predstavlja veliki javnozdravstveni problem te prostor za širenje opasnih zaraznih bolesti za koje je znanost davno ponudila rješenje kroz preventivno cijepljenje.
Vaša je dužnost osigurati najvišu moguću razinu zdravstvene zaštite našim građanima i našoj djeci. Imenovanjem prononsiranog antiznanstvenog antivaksera za državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva nanijeli biste štetu očuvanju zdravlja naše djece i naših građana.
Nadamo se stoga da su informacije koje liječnik Biloglav širi u medijima netočne i da do tog imenovanja neće doći.

S poštovanjem,

Izvršni odbor
HUBOL”

Poštovani i dragi kolega i ministre Vili Beroš,

obraćamo vam se, duboko nezadovoljni vašim otvorenim pismom, upućenim nama – hrvatskim liječnicima, na naš dan. Dojma smo da Vi kao da živite u nekom Lalalandu gdje je sve predivno, reforme se odvijaju iznimno uspješno i podmazano, bez ikakvog zastoja, zaposlenici zdravstva su blaženi i vječno nasmiješeni, radna sredina iznimno ugodna, ishodi liječenja na najvišem svjetskom nivou, a liječnici i liječenje pacijentima dostupni u hipu i na svakom koraku. Žao nam je da je nas dopala ta uloga, ali moramo vas dobro protresti iz vašeg sna u kojem lebde ružičasti flamingosi i viknuti: probudite se, gospodine ministre! Siđite s tog oblaka samohvale! Kraj je mandata. Realna slika oko nas, u našim bolnicama, naša svakodnevna radna iskustva,  izgledaju značajno drugačije od slikovnice iz vašeg pisma.  Stvarnost s kojom se svakodnevno suočavaju liječnici i pacijenti je siva, a ne blistava i ružičasta kao u vašem otvorenom pismu.

Hvalite se milijunima hrvatskog i europskog javnog novca, hvalite se zidovima i aparatima. Priznajemo trud uložen u poboljšanje infrastrukture i novu tehnologiju. Za uspješno liječenje nužni su nam kvalitetni uvjeti i suvremena oprema. Međutim, mi, borci s prve crte liječničkog fronta, moramo vam prišapnuti jednu neugodnu istinu: zidovi ne liječe, dragi naš ministre! Nove zgrade ne liječe. Kao niti MR, CT ili PET uređaji, ma kakve impresivne kratice nosili. Brodice i helikopteri poprilično su beskorisni za postavljanje dijagnoze. Sva ta prekrasna infrastruktura kojom ste se hvalili u svojem otvorenom pismu, premda nužna i potrebna, sama ne liječi nikoga. Ljudi liječe. Znamo da to pokušavate ne čuti, ali moramo glasno viknuti neugodne činjenice: tih ljudi koji liječe tj. liječnika u domovini svakim danom sve više nedostaje. Prošle godine Hrvatsku je napustilo najviše liječnika od ulaska u EU, njih 154. Zamislite, ministre, da vam bolnicu u Vinkovcima, Bjelovaru ili Koprivnici napuste svi bolnički liječnici. E, to je to – toliko je kolegica i kolega lani otišlo u EU pečalbu.

U situaciji kadrovske devastacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj nedostaje 400-tinjak liječnika, u situaciji pucanja hitnih bolničkih prijema po šavovima, s tri milijuna prekovremenih liječničkih sati godišnje i manjkom od dvije tisuće bolničkih liječnika, nadam se da razumijete da nam vaša samohvala o infrastrukturnim ulaganjima izaziva grop u grlu. Ključni problem sve manje dostupnosti zdravstvene usluge pacijentima ne leži u onome čime se kao ministar hvalite, već problem leži u onome što prešućujete. Tako nas bolničke liječnike hvata grč u želucu kad se prisjetimo da su bolnice u Virovitici i Zaboku na jednom citologu i jednom patologu, a ona u Čakovcu na jednom hematologu. Osjetimo tjeskobu kad čujemo da Klaićeva i Sveti Duh imaju tek jednog mikrobiologa. Je li se do vas, ministre, probila vijest: Dubrovnik je ostao bez zadnjeg mikrobiologa, a karlovačka bolnica nema niti jednog patologa. Srčane palpitacije nam izaziva podatak da Zabok i Gospić imaju samo 3 radiologa, nedovoljno za organizirati obveznu 24-satnu službu u ovoj struci. Vi o svemu tome šutite i ne bavite se tim problemima. Kad pomislimo da situacija ubrzo neće biti puno bolja niti u drugim kliničkim disciplinama poput pedijatrije, anestezije ili neurologije, samo što ne počnemo hiperventilirati. Na brojne natječaje za specijalizaciju ne javlja se baš nitko. Mislite da to prestaje biti problem jer vi to gurate pod tepih? Na nedavnom natječaju za 6 specijalizacija za hitnu medicinu na Rebru javilo se samo dvoje kandidata.

Mislite li ministre da npr. problem iznimno niskog interesa za hitnu medicinu prestaje biti problem zato što vi o njemu javno šutite? Mi, hrvatski liječnici, smo ministre ljuti zbog toga što nas je kronično premalo i što posljedično imamo enormnu prekovremenu satnicu i mnogobrojna dežurstva, ljuti zbog prekratkog vremena za pacijenta, duboko zabrinuti zbog nedostatka specijalista u manjim sredinama. Ogorčeni smo lošim upravljanjem, iscrpljeni i premoreni zbog nepostojeće kadrovske politike i zgroženi nebrigom sustava za kvalitetu i dostupnost liječenja. Kako vi uspijevate ministre već godinama javno šutjeti upravo o gorućim problemima našeg zdravstva?

Kako vi spavate ministre? Budite li se noću koji put zbog tjeskobe, osjetite li ponekad grč u želucu ili vam srce preskoči zbog situacije u hrvatskim bolnicama? Osjećate li dio odgovornosti za ova 154 liječnika koji su napustili Hrvatsku? Pomislite li koji put s nelagodom na neopisivu gužvu na hitnoj na Rebru ili na Firulama. Padne li vam na pamet pitanje: kuda vodi ovakvo kadrovsko urušavanje javnog zdravstva?  Ili samo sanjate nagrade UPUZ-a, rezanje vrpci pred novim zgradama, smanjivanje listi čekanja plaćanjem privatnicima, europsku lovu i prazne fraze o „pacijentu u središtu“?

Što je gorući problem hrvatskog zdravstva, ministre? O čemu treba govoriti javno na Hrvatski dan liječnika? Nije to infrastruktura, premda bez kvalitetne infrastrukture nema niti kvalitetnog zdravstvenog sustava. Gorući problem je manjak liječnika i drugog zdravstvenog osoblja. U sustavu nedostaje oko dvije tisuće liječnika u bolnicama,400-tinjak u primarnoj, kao i oko 4 tisuće sestara. Vremena za pacijenta je premalo, vremensko-kadrovski normativi su neobvezni, nepotpuni i stoga u praksi nekorisni, liječnici su izloženi sindromu sagorijevanja, robovlasnički ugovori su još uvijek mač nad glavom mlađim kolegama, specijalističko usavršavanje je nedovoljno kvalitetno, kontrola kvalitete i praćenje ishoda liječenja su „obećanje, ludom radovanje“, pacijenti su prebačeni privatnicima kako bi se ad hoc smanjile liste čekanja, obiteljski liječnici se svako malo moraju braniti od novog činovničkog zaduženja koje im pokušavate uvaliti, HZZO i dalje određuje nerealno niske cijene koje rezultiraju bolnicama u vječnim „gubicima“, a akreditiranje bolnica i funkcionalno spajanje ostalo je tek mrtvo slovo na papiru. Zakon o radno-pravnom statusu liječnika spava snom pravednika u ladicama vašeg ministarstva, a višestruka obećanja o ukidanju robovlasničkih ugovora su još uvijek neispunjena i jedan su od glavnih razloga zašto sve više mladih liječnika odlazi iz Hrvatske odmah nakon fakulteta.

Tu je požar ministre, u kadrovima, u upravljanju ljudima, procesima i ustanovama, u uvjetima rada. Lako je trošiti javna sredstva na opremu i nove zgrade, ali dok liječnici odlaze i pacijenti ostaju bez adekvatne skrbi, ta ulaganja nemaju stvarnu vrijednost. Ulaganje u zidove dok ljudi odlaze nije za pohvalu.

I na kraju: podigli ste plaće liječnicima? Jeste, kao i ostalim zaposlenicima u javnoj i državnoj upravi kako bi smanjili udarac inflacije i dugogodišnju stagnaciju plaća. Smanjili ste zaostajanje naših plaća u odnosu na susjedne države Europske unije. No, ministre, to bez drugih sistemskih poteza i mjera niti zaustavlja niti rješava urušavanje javnog zdravstvenog sustava. Vaš mandat je pred krajem i ne očekujemo više ništa značajno. Hrvatski liječnici na kraju vašeg mandata ostaju razočarani, premoreni, ogorčeni i ljuti. Još četiri godine propuštene su, a da nikakvog značajnog pomaka za nas, naš posao, naše suradnike medicinske sestre i druge, naše pacijente i njihovo liječenje nije učinjen.  Trend urušavanja javnog zdravstvenog sustava i sve slabije dostupnosti zdravstveni skrbi pacijentima se nastavlja. Vi, ministre, ne da ga niste zaustavili ili preokrenuli, već ga niste niti usporili. Stoga, svaka je samohvala s vaše strane potpuno promašena i oslikava tek žalostan završetak jednog mandata kojeg nažalost nećemo moći zaboraviti. Spavate li mirno, Vili Berošu?

Izvršni odbor

Hrvatska udruga bolničkih liječnika

Ako do kraja siječnja ne budu ispunjeni liječnički zahtjevi, počet ćemo s pripremama za štrajk – glavna je poruka s jučerašnje konferencije za novinare na kojoj je u ime HUBOL-a sudjelovala potpredsjednica Tea Mirošević Zubonja .
Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske na konferenciji za medije održanoj 10. siječnja 2024. zatražili su od Vlade RH neodgodivo ispunjenje svojih zahtjeva do definiranih rokova. U slučaju neispunjenja zahtjeva u tim rokovima, liječnici će otpočeti sa sveobuhvatnim sindikalnim akcijama, koje uključuju i štrajk.
Krovne liječničke organizacije istaknule su pet zahtjeva:
1. Prijedlog primjerenih koeficijenata za liječnike (rok: 19. siječnja 2024.)
2. Upućivanje izmjene zakona vezano uz robovlasničke ugovore u e-savjetovanje (rok: 19. siječnja 2024.)
3. Upućivanje u e-savjetovanje prijedloga Zakona o radno-pravnom statusu liječnika usuglašenog s liječničkim udrugama te uvrštavanje istoga u Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2024. (rok: kraj siječnja 2024.)
4. Početak pregovora o granskom kolektivnom ugovoru (rok: kraj siječnja 2024.)
5. Izmjene i dopune vremensko-kadrovskih normativa, usklađenje s postojećim propisima te ih učiniti obvezujućima.

Mi nećemo odustati, a na potezu je Vlada RH!

Unatoč odluci Ustavnog suda najmanje 5 tisuća liječnika ima robovlasničke ugovore

Oko 1.500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije. Ovo je rezultat najnovijeg anketnog istraživanja koje smo zajedno s Inicijativom mladih liječnika Hrvatske od srpnja do rujna ove godine proveli među liječnicima s važećom ugovornom obvezom nakon specijalizacije. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno oko 6000 liječnika s nekom vrstom ugovorne obveze rada za poslodavca

Nezadovoljstvo liječnika novim vremensko-kadrovskim normativima

Vremensko-kadrovski normativi (VKN), koje je u listopadu kao dio Plana i programa mjera  zdravstvene zaštite 2023. – 2026. donijelo Ministarstvo zdravstva, neće pozitivno utjecati na kvalitetu liječenja pacijenata, smatra Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

Donošenje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa bio je jedan od četiri zahtjeva  istaknutih na velikom liječničkom prosvjedu ovoga proljeća. Osjećamo se izigranim jer Ministarstvo zdravstva nije poštovalo dogovoreno na sastanku s premijerom Plenkovićem i nije uključilo liječničke udruge u proces definiranja VKN-a.

„Tražili smo usklađivanje rada svih liječnika u javnom zdravstvenom sustavu s vremensko-kadrovskim normativima, za što je preduvjet bio donijeti obvezujuće normative. Glavni cilj nam je bio da kvalitetni normativi omoguće kvalitetno planiranje i osiguraju pacijentima i liječnicima odgovarajuće vrijeme za preglede, pretrage i zahvate.Na proljetnom sastanku s Plenkovićem dogovoreno je da se normativi donesu u suradnji s liječničkim organizacijama. Način na koji je postupilo Ministarstvo zdravstva, koje je pripremilo tekst normativa bez zakonski propisanog prethodnog mišljenja HLK-a i stručnih društava HLZ-a, bez obećane suradnje s liječničkim udrugama, je manipulativan. Bio je to prekratak proces u kojem su se neka stručna društva očitovala na već pripremljen dokument, a mnoga nisu, da bi zatim ministar Beroš proglasio VKN neobvezujućim. Sve to pokazuje odsustvo bilo kakve želje i namjere zdravstvene administracije da se sustav poboljša“ naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Jasno je zašto se Ministarstvo požurilo napraviti ovakav dokument mimo dogovora s liječničkim organizacijama. Naime, da je VKN pripremljen sukladno uzusima medicinske struke i da su normativi postali obvezujući kao što liječnička struka traži, i pacijenti i liječnici bi dobili odgovarajuće vrijeme za preglede, pretrage i zahvate. Posljedica bi bila da bi se transparentno pokazalo koliko liječnika nedostaje u sustavu, a upravo je to ono što je Ministarstvo željelo izbjeći.  HUBOL je razočaran neaktivnošću mnogih stručnih liječničkih društava HLZ-a koja se uopće nisu očitovala o vremensko-kadrovskim normativima, premda je to upravo njihova odgovornost.

Novi VKN su lošiji od dosadašnjih, vremenski rasponi trajanja medicinskih postupaka su u većini slučajeva paušalno određeni bez stručnih kriterija, dokument i dalje ne sadrži normative za stacionarno liječenje. Na temelju ovakvog dokumenta učinkovito planiranje i analiza izvršenja u zdravstvenim ustanovama su nemogući.

Kvalitetni VKN trebali bi biti obavezni te primijenjeni u svakodnevnom radu liječnika. Prema prijedlogu HUBOL-a i drugih krovnih liječničkih organizacija VKN je trebao biti osnova za ugovaranje zdravstvenih usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje jer sustavno praćenje ishoda i kvalitete liječenja u Hrvatskoj još uvijek ne postoje. Ovakav neujednačen dokument, koji nikoga na ništa ne obvezuje, neće doprinijeti kvalitetnijem zdravstvu za naše pacijente.

Zagreb, 26. 10. 2023.

Danas smo na izbornoj skupštini u Zagrebu ponovno izabrali dosadašnju predsjednicu Ivanu Šmit da vodi HUBOL i tijekom iduće četiri godine.
Skupština je za dopredsjednike Udruge izabrala Teu Mirošević Zubonju i Borisa Ujevića. U novi Izvršni odbor HUBOL-a izabrano je 14 liječnika: Ivan Bekavac, Ivan Burcar, Maša Sorić, Stanislava Laginja, Nikola Prpić, Mirjana Livojević, Tomislav Franić, Marin Smilović, Nikolina Borščak Tolić, Stipe Drmić, Luka Vučemilo, Samija Ropar, Željko Blažinkov i Ana Jurin Martić. Na konstituirajućoj sjednici Izvršnog odbora za tajnicu HUBOL-a izabrana je Stanislava Laginja.
Članovi Nadzornog odbora HUBOL-a su liječnici Jadranka Pavičić Šarić, Ivan Lerotić i Ana Gverić Grginić. Izabrani su i članovi Časnog suda, liječnici Goran Geber, Goran Povh, Dubravko Habek, Goran Benko i Ljubica Luetić Cavor.

“Posebno smo zadovoljni jer smo tijela Udruge osnažili mladim liječnicima. Fokusirat ćemo se na obnavljanje članstva, nastaviti suradnju s dosadašnjim partnerima- HLS-om, HLK-om, KOHOM -om i Inicijativom mladih liječnika. Naš cilj je izboriti ukidanje robovlasničkih ugovora, nametnuti vremensko kadrovske normative kao jedini i obvezni obrazac rada u zdravstvu – ali normative kakve imaju naši kolege u Europi. Ne ovako loš dokument, ne “politički složene normative” koji odražavaju Beroševo čitanje CT-a u dvije minute. Inzistirat ćemo na donošenju Zakona o radnopravnom statusu liječnika u onom obliku kakav smo mi predstavili ministarstvu s povećanjem osnovice za plaću liječnika. Ne pristajemo da Ministarstvo zdravstva svojim krojenjem “uškopi” prijedlog ovog zakona i da on postane besmislena prazna ljuska, bez ključnih stavki koje su liječnici predložili” istaknula je Šmit.
U ovom mandatu HUBOL će se fokusirati na osnivanje zaklade koja će se baviti organizacijom novih javnozdravstvenih akcija, donacijama ugroženim članovima, organizacijama simpozija te podržavanjem inicijativa članova i suradnika u skladu s kapacitetom Udruge za te aktivnosti.

Pozivamo sve članove HUBOL-a da se odazovu na Izbornu skupštinu HUBOL-a koja će se održati 26. listopada u 18 sati u prostorijama Hrvatskog katoličkog sveučilišta na adresi Ilica 242, Zagreb.
S obzirom da dio članova Udruge nije mailom na vrijeme primio obavijest o održavanju Skupštine mogućnost kandidiranja se produžuje do četvrtka, 26. listopada do 15 sati.

DNEVNI RED
1. Otvaranje Izborne skupštine – pozdravni govor predsjednice
2. Izvješće o radu Udruge (izvještava Ivana Šmit, predsjednica)
3. Izvješće Nadzornog odbora (izvještava Ivan Raguž, predsjednik Nadzornog Odbora)
4. Izvješće Časnog suda (izvještava Goran Geber, predsjednik Časnog suda)
5. Financijsko izvješće (izvještava Samija Ropar, članica Izvršnog odbora)
6. Izbor Radnog predsjedništva
7. Izbor Izbornog povjerenstva
8. Izbor dva ovjerovitelja zapisnika
9. Izborni postupak
10. Rezultati izbora
11. Razno