Izjave Dražena Jurkovića, predsjednika Udruge poslodavaca u zdravstvu, o tome da Hrvatskoj ne nedostaje liječnika su netočne i manipulativne jer namjerno zamagljuju dubok problem upravljanja i planiranja ljudskih potencijala u hrvatskom javnom zdravstvu, smatraju u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL).
„Ako ćemo biti ironični, možemo se složiti s Jurkovićem da Hrvatska ima dovoljno liječnika, ali da su loše raspoređeni. Previše ih je raspoređeno u Švedskoj, Irskoj ili Njemačkoj.
No, ozbiljno govoreći, činjenica je da smo mi, liječnici u hrvatskim bolnicama, iznimno radno preopterećeni jer  prosječno godišnje odradimo oko 3 milijuna prekovremenih sati, a da su usprkos toga liste čekanja za pojedine pretrage i preglede preduge. Također je činjenica da mnogi među nama već godinama rade na više radilišta, da je ogroman nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što rezultira dodatnim pritiskom pacijenata na bolnički sustav. Nažalost, doneseni vremensko-kadrovski normativi su tek mrtvo slovo na papiru i bolnice ih se u većini slučajeva ne pridržavaju. Svakome tko zna logično zaključivati jasan je i neminovan zaključak da u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu nedostaje oko 2.000 liječnika. Jedino nije jasno zašto Dražen Jurković to ne vidi“ naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.  rv

U Europi već desetljećima kontinuirano raste broj liječnika što je posljedica povećanih potreba stanovništva za zdravstvenim uslugama prije svega zbog produljenog životnog vijeka, sve većeg udjela starijih građana u ukupnom stanovništvu te sve veće složenost i opsega zdravstvenih postupaka. Hrvatska te trendove ne prati na zadovoljavajući način, na što jasno ukazuju ranije navedene činjenice.

S obzirom na probleme u primjeni kadrovsko-vremenskih normativa HUBOL smatra kako bi za kvalitetu zdravstvene usluge pacijentima i kvalitetu samog zdravstvenog sustava bilo puno korisnije da UPUZ i Jurković kao predstavnici poslodavaca, umjesto zamagljivanja stvarnog problema nedostatka liječnika, posvete svoje vrijeme provedbi primjene vremensko-kadrovskih normativa u bolničkim ustanovama koje ih ne poštuju.

HUBOL se, s druge strane, slaže s tvrdnjom Dražena Jurkovića kako je sadašnje financiranje zdravstvenog sustava u kojem HZZO postavlja nerealno niske cijene zdravstvenih usluga u bolnicama loše i neodrživo, te poziva zdravstvenu administraciju da cijene ovih usluga postavi na realnu osnovu.

https://www.youtube.com/watch?v=XWEj6NzryJ8

NUŽNO JE ZAKONSKI DEFINIRATI MEDICINSKE PROCEDURE

Uz iskreno žaljenje zbog tuge koja prati težak slučaj trudnice čije nerođeno dijete ima tumor na mozgu, HUBOL sa zaprepaštenjem prati mnoštvo poluistina koje su preplavile medije i društvene mreže te koje krivo informiraju opću javnost, ali i stručnu javnost nedovoljno upućenu u pravnu regulativu cijelog slučaja. Nažalost, ovime se ponovo stvara atmosfera hajke na liječnike što HUBOL smatra nedopustivim.

Ono najvažnije što udruga bolničkih liječnika želi poručiti javnosti je da je uloga priziva savjesti  sasvim pogrešno interpretirana. U medijima i javnosti je u ovih nekoliko dana višekratno i jasno rečeno kako priziv savjesti ima svoj temelj kako u međunarodnim pravnim dokumentima, tako i u hrvatskim zakonima i u Kodeksu medicinske etike. Stoga HUBOL smatra da je pravno oko instituta priziva savjesti sve jasno. Ono što je pak potrebno naglasiti je da se u slučaju navedene trudnice ne radi o prizivu savjesti. HUBOL smatra nužnim također naglasiti da zakonsko pravo žene na pobačaj na zahtjev i prekid trudnoće te pravo liječnika na priziv savjesti ne smiju isključivati jedno drugo.  Ministarstvo zdravstva dužno je osigurati uvjete ostvarenja oba prava.

Ginekološka struka pobačajem smatra prekid trudnoće do 22. tjedna. Prekid trudnoće nakon 22. tjedna je porod jer plod te dobi može preživjeti izvan maternice. Prekid trudnoće porodom se radi u slučaju ugroženog života majke i tada se nakon poroda vodi borba za život djeteta. Prekid trudnoće kod teško malformiranog ploda znači feticid. Feticid nije reguliran u hrvatskom zakonodavstvu tj. niti jedan propis ga ne spominje. HUBOL izražava bojazan da je stoga moguće zakonski kazneno prijaviti liječnika počinitelja feticida. Prekid trudnoće u slučaju teško malformiranog ploda bez feticida se ne radi jer je besmislen. U slučaju prekida trudnoće porodom teško malformiranog ploda koji bi rezultirao porodom živog djeteta, liječnik neonatolog pedijatar zakonski je dužan zbrinuti dijete na najbolji mogući način, inače i on riskira tužbu za nesavjesno liječenje.

Trenutno važeći Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece je zastario i više ne može biti temelj pravne regulative u Hrvatskoj.

HUBOL zahtijeva donošenje novog zakona koji će jasno i nedvojbeno razjasniti sva prava i obveze liječnika vezane uz prekid trudnoće te štititi djecu, trudnice, majke i liječnike od pogrešnih tumačenja. U proces donošenja navedenog zakona nužno je uključiti pravne stručnjake i liječnike kako bi se definirala rješenja za sve potencijalne probleme . “Smatramo da mi, liječnici-profesionalci, imamo pravo na odgovarajuću pravnu zaštitu u obavljanju našeg posla. Dosta nam je situacija u kojima politika preko leđa liječnika pere ruke od svojih brljotina i neriješenih problema” ističe Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.