Javna retorika ministra i različitih dužnosnika Ministarstva zdravstva već danima je puna uobičajenih fraza poput pacijenta u središtu sustava, održivog zdravstvenog sustava, promjene paradigme, jačanja zdravstva i fokusa na kvalitetu. Sve su to lijepe riječi kojih su se liječnici podjednako naslušali od svih jedanaestero političara koji su sjedili na stolcu ministra zdravstva u proteklih trideset godina, kao što su se nagledali i brojnih izmjena i dopuna zakona i raznoraznih pravilnika. Rezultat svih tih fraza o reformama i svih tih zakona je sve teža dostupnost zdravstvene zaštite građanima, visok mortalitet kod najčešćih uzroka smrti poput malignih bolesti ili bolesti krvožilnog sustava, nefunkcionalno upravljanje i organizacija zdravstvenog sustava, iscrpljeni bolnički liječnici zbog ogromne prekovremene satnice, urušeno primarno zdravstvo i odlazak najboljih kadrova u inozemstvo, ističu iz HUBOL-a. Za sadašnje stanje zdravstvenog sustava odgovorne su sve bivše zdravstvene administracije, kao i ova sadašnja. Beroš, kao niti njegovi prethodnici, jednostavno nema političke hrabrosti predložiti stvarnu reformu zdravstva jer mu je jedini modus vivendi opstanak na ministarskom stolcu pod svaku cijenu te ne zamjeranje Premijeru. I ova je reforma, kao i prošle, tek fake reforma koja ocrtava svu nemoć i neznanje zdravstvene administracije, ističu u HUBOL-u.

Niti jedna od proteklih reformi nije uistinu bila reforma, niti jedna nije uključila politički, stručni i društveni konsenzus i sve su ostale tek rečenice pune dobrih i neostvarenih želja. Sudeći po javnim istupima ministra Beroša, i ova “reforma” je ista takva: prazan naramak lijepih želja, bez spremnosti na značajne, a nužne promjene sustava, tek buket praznih floskula, smatra HUBOL.

Liječnici od reforme tj. od donošenja dva nova zdravstvena zakona ne očekuju značajne pomake na bolje. Prijedlozi zakona pokazuju da ministar i njegovi pobočnici u ministarstvu ne znaju i ne mogu riješiti ključne probleme zdravstva, poput npr. kadrovskog urušavanja primarne zdravstvene zaštite. Umjesto, stvaranja uvjeta u kojima bi obiteljska medicina postala atraktivna specijalizacije, umjesto kadrovskog jačanja mreže PZZ-a, oni su naumili koristiti tek diplomirane, mlade liječnike kao svojevrsno carevo novo ruho. Njih 500-tinjak, koliko ih godišnje diplomira, dobit će obvezu da godinu dana rade u primarnom zdravstvu kako bi se prikrila dubina kadrovske devastacije te grane medicine. S druge strane, bolnički specijalisti, od kojih neki maksimalnu dozvoljenu prekovremenu godišnju satnicu odrade u par mjeseci, raspoređivat će se po domovima zdravlja. Manipulativna retorika kojom to Beroš opravdava objašnjavajući da su se liječnici besplatno školovali te da trebaju vratiti dug državi tj. sugrađanima, ne pripada u javni dijalog  već u birtijaško nadmudrivanje, zaključuju u HUBOL-u. U Hrvatskoj se građani za sva zanimanja školuju besplatno (ako se već koristi ta terminologija) i iznimno je diskriminirajuće samo liječnike prozivati zbog toga i od njih tražiti da zbog prava koje uživaju svi građani se žrtvuju za državu.

Desetljeća političke nebrige za hrvatsko zdravstvo sada bi trebali platiti liječnici kojima se nameće prisila jednogodišnjeg rada u PZZ-u (bez ikakve razrade tog modela) i još veće opterećenje prekovremenim satima. Nitko se ne treba čuditi kada nakon ove fake reforme broj liječnika koji odlaze iz Hrvatske nastavi ubrzano rasti, zaključuju u HUBOL-u.

SAMO ČETVRTINA ZDRAVSTVENIH USTANOVA REDOVITO ORGANIZIRA SISTEMATSKE PREGLEDE ZA LIJEČNIKE

Poslodavci u većini hrvatskih zdravstvenih ustanova godinama krše pravo liječnika na redoviti sistematski pregled na teret poslodavca koje im jamči Temeljni kolektivni ugovor. Naime, usprkos tom zajamčenom pravu sistematski pregled nikada nije organiziran u više od pola (55 %) zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Tek 40 anketiranih ustanova javnog zdravstvenog sustava je barem jednom organiziralo sistematski pregled za liječnike. Među tih 40  ustanova tek 25 % njih te preglede organizira sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru tj. redovito.
Rezultati su to istraživanja „Kako poslodavci u zdravstvu ispunjavaju obveze iz kolektivnog ugovora vezane uz sistematske preglede liječnika“, koje su u srpnju ove godine proveli Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Hrvatski liječnički sindikat. Naime, iako ovo pravo postoji u Temeljnom kolektivnom ugovoru za državne i javne službe, a dapače nedavno je iznos za preglede  povećan s 500 na 1.200 kuna, HUBOL, KoHOM i HLS upozoravaju da se radi o mrtvom slovu na papiru jer većina ustanova u praksi ne poštuje to pravo i ne organizira niti ne plaća sistematske preglede.

Liječničko zvanje s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženost specifičnom stresu, spada u visoko stresne profesije. Produljeno radno vrijeme, smjenski i noćni rad, veliki broj prekovremenih sati, odgovornost pri donošenju odluka, kontakt s oboljelima i njihovim obiteljima i emocionalno iscrpljivanje liječnika utječu na njihovo zdravlje. Redovite zdravstvene kontrole kroz sistematske preglede iznimno su važne za prevenciju mnogih bolesti.

HUBOL, KoHOM i HLS će stoga svim zdravstvenim ustanovama uputiti podsjetnik na njihovu obvezu organizacije sistematskog pregleda za liječnike. One zdravstvene ustanove koje nikada nisu organizirale takav pregled tri liječničke organizacije će upozoriti da krše Temeljni kolektivni ugovor i zahtijevati da u sljedećih 6 mjeseci organiziraju sistematske preglede za liječnike i da se ta praksa nastavi i u budućnosti.

Istraživanje je također pokazalo da među liječnicima postoji visok interes za obavljanje sistematskih pregleda jer se, u ustanovama koje su ih do sada organizirale, na preglede odazivala većina zaposlenih liječnika. Anketa je također pokazala da bi u slučaju da zdravstvene ustanove organiziraju sistematski pregled, odazvali liječnici u skoro 90 % zdravstvenih ustanova (u 40 % ustanova interes  liječnika za sistematskim pregledom je iznimno velik, a u još 47 % postoji određeni interes).

Anketa je provedena u lipnju 2022. pozivom svim ustanovama javnog zdravstvenog sustava tj. pozvano je njih 169 da sudjeluju. Anketi se odazvalo 108 ustanova. Primatelji ankete bili su koordinatori HUBOL-a, KoHOM-a i povjerenici HLS-a. U bolničkom sustavu na anketu je odgovorio visok postotak bolnica (svi KBC-i, svi KB-i sve opće bolnice), kao i visok postotak domova zdravlja (76 %).

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku: https://1drv.ms/p/s!Ar_H-dnWaN9thymgkj4OJjyYdtLJ?e=XFbNcg

HUBOL u cijelosti podržava Inicijativu mladih liječnika Hrvatske koja, nezadovoljna postojećim stanjem u zdravstvu, organizira veliki prosvjed svih liječnika.

Pozivamo Vas da dođete na prosvjed koji će se održati u Zagrebu, u subotu 24. rujna u 11 sati i 55 minuta ispred Ministarstva zdravstva, Ksaver 200a.

HUBOL se kontinuirano zalaže i bori za rješavanje gorućih problema bolničkih liječnika i ovu inicijativu smatramo iznimno opravdanom te organizatori i njihovi zahtjevi imaju našu potpunu podršku. Cilj prosvjeda je pokrenuti sveobuhvatne i kvalitetne promjene u zdravstvu koje se mogu sažeti u 4 točke:

• Zahtijevamo reformu zdravstvenog sustava
• Zahtijevamo pregovarati za naša prava
• Zahtijevamo reformu specijalističkog usavršavanja
• Zahtijevamo izmjenu uredbe o koeficijentima u javnim službama.

Dođite na prosvjed i izborimo se za bolje zdravstvo i prava svih liječnika!

Danas smo, s krovnim liječničkim organizacijama, Hrvatskom liječničkom komorom i Hrvatskim liječničkim sindikatom te s Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), a uz podršku Hrvatskog liječničkog zbora, na konferenciji za medije postavili Vladi Republike Hrvatske pet ključnih zahtjeva za poboljšanje radnopravnog statusa liječnika:

1. Reprezentativnost Hrvatskog liječničkog sindikata
2. Donošenje Zakona o radnopravnom statusu i plaćama liječnika ili strukovnog kolektivnog ugovora
3. Izjednačavanje koeficijenata novih, usmjerenih specijalista s užim specijalistima koji su specijalizirali prema ranijim pravilnicima
4. Podizanje koeficijenata specijalizanata za minimalno 10%
5. Izjednačavanje koeficijenata specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim specijalistima

Nakon svega što smo mi liječnici doživjeli zadnjih godina, ovakvo ignoriranje svih zahtjeva liječnika od strane Vlade više ne možemo i ne želimo tolerirati. Naši problemi se godinama ne rješavaju, a Vlada i ministar Beroš ne vide ili ne žele vidjeti niti znati da nam zbog takvog njihovog stava mladi liječnici u najboljim radnim godinama bježe u inozemstvo, a stariji jedva čekaju prvi uvjet za prijevremenu mirovinu.

Pozdravili smo i podržavamo povećanje koeficijenata medicinskim sestrama i tehničarima i tražimo da se hitno riješe koeficijenti za navedene skupine liječnika.

Ponavljamo upozorenje Hrvatske liječničke komore s današnje konferencije za medije: Liječnici kontinuirano odlaze iz Hrvatske i to je konstantni problem za održivost hrvatskog zdravstva. U proteklih devet godina od ulaska u Europsku uniju 1.032 liječnika, prosječne dobi od 36 godina, otišli su iz Hrvatske. Od početka pandemije COVID-19 odlazak se smanjio, no znakovito je da je u ovoj godini broj izdanih potvrda potrebnih za odlazak ponovno dosegnuo onaj iz 2019.
Upravo mi, liječnici našim prekovremenim radom (cca 3 milijuna prekovremenih sati), našim odricanjima omogućavamo dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava. Tijekom pandemije nismo otvarali pitanje rješavanja našeg statusa, smatrajući da je svima nama prioritet bio borba s virusom i liječenje sugrađana. Nismo tražili pljesak niti ovacije, ali tražimo od Vlade temeljno uvažavanje i partnerski odnos.

TRAŽIMO POVEĆANJE KOEFICIJENATA ZA LIJEČNIKE

Čestitamo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na 569 liječnika koji su napustili Hrvatsku u pet i pol godina njegovog mandata, a ministru zdravstva Viliju Berošu također upućujemo čestitku na, ne manje uspješnih, 186 odlazaka liječnika u samo dvije i pol godine njegovog mandata. Ako znamo da na hrvatskim sveučilištima godišnje diplomira oko 500-tinjak novih liječnika, ne smijemo nikako propustiti priliku da vam obojici čestitamo na spektakularnom uspjehu kojim ste u šest i pol godina Europu opskrbili s cijelom jednom sveučilišnom generacijom liječnika. Rezultati nevidljive reforme zdravstva o kojoj obojica govorite, zaista su impresivni

Trend odlazaka se u posljednje dvije godine zbog COVID-19 nešto usporio, ali vidimo da će, ministre Beroš i premijeru Plenkoviću, vaše nečinjenje i rastuća inflacija koju ne prati povećanje plaća liječnika, ove trendove uskoro opet ubrzati.
Nažalost, moramo vas po ne znamo koji put ponovno podsjetiti, Premijeru i Ministre, da su liječnici temeljni nositelji  zdravstvenog sustava. Liječnička odgovornost  za zdravlje pacijenta je nemjerljiva i daleko najveća među svim profesijama u zdravstvu. Usprkos tome, već godinama ne rješavate goruće probleme s koeficijentima plaća pojedinih skupina liječnika. Ministre Beroš, koristimo ovu priliku da vas podsjetimo da Zakon o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi, poznatiji kao Zakon o plaćama liječnika, nedirnuto sniva, mirnim stoljetnim snom, u nekoj od ladica vašeg ministarstva, premda ste radnu skupinu za njegovu izradu osnovali još u studenome 2020.

Premijeru Plenkoviću i ministre Berošu, činjenica da niti jučer, kada ste po n-ti put mijenjali Vladinu uredbu  o koeficijentima kako bi priznali VSS medicinskim sestrama na rukovodećim položajima i radnim mjestima, niste našli za shodno izjednačiti koeficijente novih, usmjerenih specijalista s užim specijalistima koji su specijalizirali prema ranijim pravilnicima niti ste smatrali shodnim podići koeficijente najmlađim liječnicima, a koji su sramotno niski. Zahvaljujemo vam na zvučnoj pljusci koju ste opalili hrvatskim liječnicima. Jasno ste nam poručili koliko držite do našeg znanja, stručnosti i predanog rada. Takvo uvažavanje i poštovanje liječničkog posla, koje iskazujete godinama, ne može proći bez rezultata, a oni se između ostaloga, jasno očituju u broju liječnika koji odlaze iz Lijepe naše, kao i u snažnoj podršci koju vaša zdravstvena politika uživa među liječnicima.

Premijeru Plenkoviću, vama će zasigurno biti toplo oko europskog srca znajući da Vam Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Švedska, Irska i Švicarska, čestitaju na izvozu vrsnih liječnika u njihovo zdravstvo. Prava europska politika: Europa prva, Hrvatska zadnja. Hrvatski građani, pak, kada se nažalost razbole, svakim su danom sve ushićeniji dostupnošću zdravstvene zaštite, koja je rezultat vaše predanosti ostvarivanju dostupnog i kvalitetnog zdravstva za sve.
Ministre Berošu, ostat ćete upamćeni kao ministar za čijeg mandata su mladi liječnici bez specijalizacije imali manji koeficijent od glavnih medicinskih sestara klinika ili zavoda, kao ministar pod čijim mandatom su liječnici usmjereni specijalisti, za isti posao, plaćeni manje nego liječnici uži specijalisti te kao ministar koji u dvije godine nije uspio iznjedriti niti službeni nacrt Zakona o radnopravnom statusu liječnika.
I na kraju, bez ironije i iskreno, čestitamo medicinskim sestrama na ostvarenju priznanja VSS  obrazovanja na rukovodećim radnim mjestima, što im je trebalo biti priznato i ranije.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika od hrvatske Vlade traži da zaposlenici u zdravstvu, poput zaposlenika Hrvatskih autocesta, dobiju mjesečne korekcije plaća sukladne rastu inflacije. Naime, mediji su objavili kako je u HAC-u sklopljen novi kolektivni ugovor koji garantira upravo mjesečne korekcije plaće sukladno inflaciji.

Temeljni kolektivni ugovor za zdravstvo definira povećanje plaća za 4 %, čime se Vlada intenzivno hvali zadnje vrijeme. Kada se gleda ta Vladina samohvala u medijima, na prvi pogled moglo bi im se zapljeskati jer su plaće liječnika porasle za 4 %. Zato se prvo moramo podsjetiti kolike su uopće plaće liječnika. Plaća specijalista sa 7-10 godina radnog staža na primjer iznosi 12,5 tisuća kuna, dok je, prema dostupnim podacima, isti liječnik u Sloveniji plaćen oko 20 tisuća kuna. Sva ta samohvala Vlade pada u vodu kada uzmemo u obzir da je inflacija u lipnju 2022. u odnosu na lipanj prošle godine iznosila 10,8 %. Svi građani ovo osjećaju svakodnevno jer su cijene hrane otišle u nebo, kao i cijene struje i benzina, a posljedično cijene drugih roba i usluga također rastu.

Stoga 4 % povećanja plaće liječnika ne pokriva čak niti stopu inflacije zabilježenu u lipnju. HUBOL smatra neprihvatljivim da povećanje plaće u zdravstvu iznosi samo 4 %, dok se s druge strane u nekim javnim poduzećima, poput HAC-a, plaće na mjesečnoj razini usklađuju s inflacijom. Maćehinski odnos države spram liječnika i svih ostalih zdravstvenih djelatnika direktna je poruka građanima da su njihovo zdravlje tj. javno zdravstvo koje liječi građane, ovoj vlasti i ovoj Vladi zadnja rupa na svirali. Ovakav odnos spram zdravstva i nositelja zdravstvenog sustava – liječnika, direktno vodi u oslabljivanje zdravstvene skrbi za građane, kao i u njezinu djelomičnu nedostupnost.

HUBOL smatra odnos Premijera i Vlade spram zdravstva i liječnika diskriminatornim. Ne umanjujući važnost bilo čijeg rada, HUBOL ne prihvaća podcjenjivanje zdravstva i traži za zdravstvene djelatnike isti oblik povećanja kao što su ga dobili zaposlenici HAC-a.

Privatne zdravstvene ustanove do danas nisu umrežene u CEZIH

BEROŠ OGRANIČAVANJEM DVOJNOG RADA LIJEČNIKA PRIKRIVA SVOJE PROPUSTE U UPRAVLJANJU ZDRAVSTVOM

Najava ministra zdravstva Vilija Beroša da će zabranu dvojnog rada liječnika, koju sada imaju ravnatelji, njihovi zamjenici i pomoćnici, proširiti na predstojnike i pročelnike klinika, a u određenim uvjetima i na druge bolničke liječnike, populistički je potez, ističu iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika. HUBOL smatra da ovaj Berošev potez služi prikrivanju njegovih dosadašnjih značajnih propusta u kontroli dvojnog rada liječnika.
Beroš tvrdi kako je glavni razlog za ograničenje modela dvojnog rada sumnja da su pojedini liječnici pacijente iz privatnih ordinacija upućivali preko reda u javne bolnice ili da su pacijente iz javnih bolnica preusmjeravali u privatne zdravstvene ustanove. Ako postoji takvo neetično postupanje pojedinih liječnika, ukazuju iz HUBOL-a, ministar Beroš i njegovo ministarstvo su i do sada na raspolaganju imali alat kojim su mogli kontrolirati zloupotrebe modela dvojnog rada liječnika kao i kretanje pacijenata između javnog i privatnog zdravstva.

Naime,  sve pružatelje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, kako javne tako i privatne, Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu obvezao je da do veljače 2021. počnu razmjenjivati zdravstvene podatke putem CEZIH-a tj. Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske. Uvjete za spajanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH trebalo je osigurati upravo Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo to nije učinilo te nije ispunilo svoju zakonsku obvezu. Da su Ministar i Ministarstvo postupili po zakonu i stvorili nužne preduvjete, umrežili bi se svi podatci o pacijentima i liječnicima iz privatnog i javnog zdravstva. Ministarstvo zdravstva bi tada kroz CEZIH imalo jasan pregled svih radnih aktivnosti svih liječnika pa tako i onih u dvojnom modelu rada, kao i jasan pregled kretanja pacijenata između dva zdravstvena sustava. Da je ministar postupao po zakonu i umrežio privatno i javno zdravstvo moglo se lagano detektirati liječnike koji zloupotrebljavaju dvojni model rada, intervenirati i tražiti da se takvim liječnicima ukine dozvola za dvojni rad.

Kako ministar Beroš i njegovo ministarstvo do danas nisu privatnim zdravstvenim ustanovama omogućili pristup CEZIH-u, sada to svoje kršenje zakona, koji su  nota bene sami pisali, i svoj važan propust žele prikriti značajnim proširenjem zabrane dvojnog modela rada.

HUBOL je stava da je sadašnji zakonski model regulacije dvojnog rada liječnika zadovoljavajući, a da ga je nužno dopuniti alatom za uspješnu kontrolu eventualnih zloupotreba tj. konačnim povezivanjem privatnih zdravstvenih ustanova s CEZIH-om.  Daljnje ograničavanje dvojnog rada imalo bi za posljedicu samo smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima

HUBOL zaključuje kako je dvojni rad liječnika poželjan i potreban hrvatskom zdravstvenom sustavu jer je njime značajno usporen i smanjen odljev hrvatskih liječnika u inozemstvo. Stoga se HUBOL zalaže za ostanak dvojnog rada, uz strože kontrole kretanja pacijenata između javnog i privatnog sektora. HUBOL osuđuje svaku eventualnu zloupotrebu i neetičnost u modelu dvojnog rada.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika osuđuje svaku eventualnu nezakonitost i nehumanost u transplantacijskim postupcima u Hrvatskoj.
Hrvatska je razvila stručnu i humanu uspješnicu transplantacijskog programa koji je postao svjetski primjer vrhunskog znanja i stručnosti, ali i izvrstan primjer suradnje zdravstvenog osoblja s građanima u najranjivijim životnim okolnostima. Hrvatski transplantacijski program je ne samo jedan od najkvalitetnijih dijelova hrvatskog zdravstva nego je jedan od najboljih i najuspješnijih transplantacijskih programa u svijetu. Hrvatska je po broju ljudi koji su nakon moždane smrti darivali organe, kao i po broju transplantacija pojedinih solidnih organa na milijun stanovnika, godinama na vodećem mjestu u svijetu.
Kako bi se očuvala izvrsnost i reputacija hrvatskog transplantacijskog programa ključno je da se svi zdravstveni dionici transplantacijskog programa pridržavaju najviših etičkih normi. Presađivanja organa s nesrodnih donora zbog svoje prirode mora biti podvrgnuto dodatnom oprezu i detaljnom ispitivanju svih okolnosti i sumnji koje bi možda mogle ukazati na situaciju trgovine organima. “Svi liječnici u Hrvatskoj moraju se pridržavati najviših etičkih, moralnih i profesionalnih standarda pri obavljanju liječničke djelatnosti. Oko toga ne može biti pregovora, popusta niti iznimki, bez obzira o kojem liječniku se radilo” naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Svaka zakonski i etično upitna odluka u transplantacijskim postupcima nije samo nedopustiva nego nanosi ogromnu štetu ugledu transplantacijskog programa u Hrvatskoj.
HUBOL stoga podržava odluke o dva slučaja transplantacija na KBC-u Zagreb koje su donijeli Ministarstvo zdravstva i Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore.

Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, gostovala je u N1 studiju gdje je komentirala najavu ministra Vilija Beroša da će liste čekanja riješiti tako da kontrolira rad liječnika koji nakon rada u javnom zdravstvu rade u privatnim ordinacijama.
“To može reći samo netko tko ne poznaje problematiku o kojoj priča, što je žalosno za jednog ministra, jer liste čekanja u bolnicama nemaju nikakve veze s privatnom praksom. To su apsolutne floskule i gluposti ministra, ako tako priča. Dvojni rad liječnika nešto je što je prisutno svugdje i te dvije opcije lijepo koegzistiraju u slučaju kad država napravi lijepog reda i na pravi način to regulira. Liječnik u svoje radno vrijeme u javnom sustavu obavi određenu količinu posla i nakon toga može ići kući ili, ako je to njegova slobodna volja, u privatnom sustavu obraditi nekoliko pacijenata. Ta dva sustava ne bi trebala biti sporna nikome”, rekla je Šmit.
Cijelo gostovanje pogledajte na: https://hr.n1info.com/vijesti/smit-zalosno-je-da-ministar-ne-poznaje-problematiku-lista-cekanja/

Hrvatska udruga bolničkih liječnika osjeća potrebu i dužnost ponovno upozoriti na učestalo kršenje liječničke tajne tj. kršenje prava pacijenata na povjerljivost podataka o njegovom identitetu, zdravlju i medicinskoj dijagnozi. Pravo pacijenta na povjerljivost njegovih podataka propisano je Zakonom o liječništvu, Zakonom o zaštiti prava pacijenata i Kodeksom medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore. Sve što liječnik sazna o pacijentu u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem mora čuvati kao liječničku tajnu i može otkriti isključivo uz odobrenje i dozvolu pacijenta.

Liječnici i svi ostali zdravstveni djelatnici koji u javnosti iznesu zdravstvene podatke o pacijentu, a to učine bez njegove dozvole, krše navedene zakone i Kodeks medicinske etike.

HUBOL je također dužan upozoriti i masovne medije da i u njihovom slučaju iznošenje medicinskih podataka bez dozvole pacijenta predstavlja kršenje zakonskih prava pacijenata. Svi podaci o pacijentu, a tako i podaci o osobama s duševnim smetnjama, bez obzira na okolnosti medicinskog zbrinjavanja i funkciju, titulu i zanimanje su povjerljivi i tajni dok pacijent ne odluči drugačije. Za funkcioniranje pravne države je nužno da se svi u javnoj komunikaciji pridržavaju zakona i etičkih principa u javnoj i ostaloj komunikaciji.

HUBOL očekuje da nadležne institucije postupe u skladu sa svojim ovlastima.