ČESTITKA ANDREJU PLENKOVIĆU I VILIJU BEROŠU

 

TRAŽIMO POVEĆANJE KOEFICIJENATA ZA LIJEČNIKE

Čestitamo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na 569 liječnika koji su napustili Hrvatsku u pet i pol godina njegovog mandata, a ministru zdravstva Viliju Berošu također upućujemo čestitku na, ne manje uspješnih, 186 odlazaka liječnika u samo dvije i pol godine njegovog mandata. Ako znamo da na hrvatskim sveučilištima godišnje diplomira oko 500-tinjak novih liječnika, ne smijemo nikako propustiti priliku da vam obojici čestitamo na spektakularnom uspjehu kojim ste u šest i pol godina Europu opskrbili s cijelom jednom sveučilišnom generacijom liječnika. Rezultati nevidljive reforme zdravstva o kojoj obojica govorite, zaista su impresivni

Trend odlazaka se u posljednje dvije godine zbog COVID-19 nešto usporio, ali vidimo da će, ministre Beroš i premijeru Plenkoviću, vaše nečinjenje i rastuća inflacija koju ne prati povećanje plaća liječnika, ove trendove uskoro opet ubrzati.
Nažalost, moramo vas po ne znamo koji put ponovno podsjetiti, Premijeru i Ministre, da su liječnici temeljni nositelji  zdravstvenog sustava. Liječnička odgovornost  za zdravlje pacijenta je nemjerljiva i daleko najveća među svim profesijama u zdravstvu. Usprkos tome, već godinama ne rješavate goruće probleme s koeficijentima plaća pojedinih skupina liječnika. Ministre Beroš, koristimo ovu priliku da vas podsjetimo da Zakon o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi, poznatiji kao Zakon o plaćama liječnika, nedirnuto sniva, mirnim stoljetnim snom, u nekoj od ladica vašeg ministarstva, premda ste radnu skupinu za njegovu izradu osnovali još u studenome 2020.

Premijeru Plenkoviću i ministre Berošu, činjenica da niti jučer, kada ste po n-ti put mijenjali Vladinu uredbu  o koeficijentima kako bi priznali VSS medicinskim sestrama na rukovodećim položajima i radnim mjestima, niste našli za shodno izjednačiti koeficijente novih, usmjerenih specijalista s užim specijalistima koji su specijalizirali prema ranijim pravilnicima niti ste smatrali shodnim podići koeficijente najmlađim liječnicima, a koji su sramotno niski. Zahvaljujemo vam na zvučnoj pljusci koju ste opalili hrvatskim liječnicima. Jasno ste nam poručili koliko držite do našeg znanja, stručnosti i predanog rada. Takvo uvažavanje i poštovanje liječničkog posla, koje iskazujete godinama, ne može proći bez rezultata, a oni se između ostaloga, jasno očituju u broju liječnika koji odlaze iz Lijepe naše, kao i u snažnoj podršci koju vaša zdravstvena politika uživa među liječnicima.

Premijeru Plenkoviću, vama će zasigurno biti toplo oko europskog srca znajući da Vam Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Švedska, Irska i Švicarska, čestitaju na izvozu vrsnih liječnika u njihovo zdravstvo. Prava europska politika: Europa prva, Hrvatska zadnja. Hrvatski građani, pak, kada se nažalost razbole, svakim su danom sve ushićeniji dostupnošću zdravstvene zaštite, koja je rezultat vaše predanosti ostvarivanju dostupnog i kvalitetnog zdravstva za sve.
Ministre Berošu, ostat ćete upamćeni kao ministar za čijeg mandata su mladi liječnici bez specijalizacije imali manji koeficijent od glavnih medicinskih sestara klinika ili zavoda, kao ministar pod čijim mandatom su liječnici usmjereni specijalisti, za isti posao, plaćeni manje nego liječnici uži specijalisti te kao ministar koji u dvije godine nije uspio iznjedriti niti službeni nacrt Zakona o radnopravnom statusu liječnika.
I na kraju, bez ironije i iskreno, čestitamo medicinskim sestrama na ostvarenju priznanja VSS  obrazovanja na rukovodećim radnim mjestima, što im je trebalo biti priznato i ranije.

2022-07-15T15:56:47+01:0015/07/2022|

TRAŽIMO MJESEČNE KOREKCIJE PLAĆA U ZDRAVSTVU SUKLADNO INFLACIJI

Hrvatska udruga bolničkih liječnika od hrvatske Vlade traži da zaposlenici u zdravstvu, poput zaposlenika Hrvatskih autocesta, dobiju mjesečne korekcije plaća sukladne rastu inflacije. Naime, mediji su objavili kako je u HAC-u sklopljen novi kolektivni ugovor koji garantira upravo mjesečne korekcije plaće sukladno inflaciji.

Temeljni kolektivni ugovor za zdravstvo definira povećanje plaća za 4 %, čime se Vlada intenzivno hvali zadnje vrijeme. Kada se gleda ta Vladina samohvala u medijima, na prvi pogled moglo bi im se zapljeskati jer su plaće liječnika porasle za 4 %. Zato se prvo moramo podsjetiti kolike su uopće plaće liječnika. Plaća specijalista sa 7-10 godina radnog staža na primjer iznosi 12,5 tisuća kuna, dok je, prema dostupnim podacima, isti liječnik u Sloveniji plaćen oko 20 tisuća kuna. Sva ta samohvala Vlade pada u vodu kada uzmemo u obzir da je inflacija u lipnju 2022. u odnosu na lipanj prošle godine iznosila 10,8 %. Svi građani ovo osjećaju svakodnevno jer su cijene hrane otišle u nebo, kao i cijene struje i benzina, a posljedično cijene drugih roba i usluga također rastu.

Stoga 4 % povećanja plaće liječnika ne pokriva čak niti stopu inflacije zabilježenu u lipnju. HUBOL smatra neprihvatljivim da povećanje plaće u zdravstvu iznosi samo 4 %, dok se s druge strane u nekim javnim poduzećima, poput HAC-a, plaće na mjesečnoj razini usklađuju s inflacijom. Maćehinski odnos države spram liječnika i svih ostalih zdravstvenih djelatnika direktna je poruka građanima da su njihovo zdravlje tj. javno zdravstvo koje liječi građane, ovoj vlasti i ovoj Vladi zadnja rupa na svirali. Ovakav odnos spram zdravstva i nositelja zdravstvenog sustava – liječnika, direktno vodi u oslabljivanje zdravstvene skrbi za građane, kao i u njezinu djelomičnu nedostupnost.

HUBOL smatra odnos Premijera i Vlade spram zdravstva i liječnika diskriminatornim. Ne umanjujući važnost bilo čijeg rada, HUBOL ne prihvaća podcjenjivanje zdravstva i traži za zdravstvene djelatnike isti oblik povećanja kao što su ga dobili zaposlenici HAC-a.

2022-07-05T14:26:26+01:0005/07/2022|

 

Privatne zdravstvene ustanove do danas nisu umrežene u CEZIH

BEROŠ OGRANIČAVANJEM DVOJNOG RADA LIJEČNIKA PRIKRIVA SVOJE PROPUSTE U UPRAVLJANJU ZDRAVSTVOM

 

Najava ministra zdravstva Vilija Beroša da će zabranu dvojnog rada liječnika, koju sada imaju ravnatelji, njihovi zamjenici i pomoćnici, proširiti na predstojnike i pročelnike klinika, a u određenim uvjetima i na druge bolničke liječnike, populistički je potez, ističu iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika. HUBOL smatra da ovaj Berošev potez služi prikrivanju njegovih dosadašnjih značajnih propusta u kontroli dvojnog rada liječnika.
Beroš tvrdi kako je glavni razlog za ograničenje modela dvojnog rada sumnja da su pojedini liječnici pacijente iz privatnih ordinacija upućivali preko reda u javne bolnice ili da su pacijente iz javnih bolnica preusmjeravali u privatne zdravstvene ustanove. Ako postoji takvo neetično postupanje pojedinih liječnika, ukazuju iz HUBOL-a, ministar Beroš i njegovo ministarstvo su i do sada na raspolaganju imali alat kojim su mogli kontrolirati zloupotrebe modela dvojnog rada liječnika kao i kretanje pacijenata između javnog i privatnog zdravstva.

Naime,  sve pružatelje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, kako javne tako i privatne, Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu obvezao je da do veljače 2021. počnu razmjenjivati zdravstvene podatke putem CEZIH-a tj. Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske. Uvjete za spajanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH trebalo je osigurati upravo Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo to nije učinilo te nije ispunilo svoju zakonsku obvezu. Da su Ministar i Ministarstvo postupili po zakonu i stvorili nužne preduvjete, umrežili bi se svi podatci o pacijentima i liječnicima iz privatnog i javnog zdravstva. Ministarstvo zdravstva bi tada kroz CEZIH imalo jasan pregled svih radnih aktivnosti svih liječnika pa tako i onih u dvojnom modelu rada, kao i jasan pregled kretanja pacijenata između dva zdravstvena sustava. Da je ministar postupao po zakonu i umrežio privatno i javno zdravstvo moglo se lagano detektirati liječnike koji zloupotrebljavaju dvojni model rada, intervenirati i tražiti da se takvim liječnicima ukine dozvola za dvojni rad.

Kako ministar Beroš i njegovo ministarstvo do danas nisu privatnim zdravstvenim ustanovama omogućili pristup CEZIH-u, sada to svoje kršenje zakona, koji su  nota bene sami pisali, i svoj važan propust žele prikriti značajnim proširenjem zabrane dvojnog modela rada.

HUBOL je stava da je sadašnji zakonski model regulacije dvojnog rada liječnika zadovoljavajući, a da ga je nužno dopuniti alatom za uspješnu kontrolu eventualnih zloupotreba tj. konačnim povezivanjem privatnih zdravstvenih ustanova s CEZIH-om.  Daljnje ograničavanje dvojnog rada imalo bi za posljedicu samo smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima

HUBOL zaključuje kako je dvojni rad liječnika poželjan i potreban hrvatskom zdravstvenom sustavu jer je njime značajno usporen i smanjen odljev hrvatskih liječnika u inozemstvo. Stoga se HUBOL zalaže za ostanak dvojnog rada, uz strože kontrole kretanja pacijenata između javnog i privatnog sektora. HUBOL osuđuje svaku eventualnu zloupotrebu i neetičnost u modelu dvojnog rada.

 

2022-06-13T16:49:23+01:0013/06/2022|

HUBOL OSUĐUJE SVAKU NEZAKONITOST U POSTUPCIMA TRANSPLANTACIJE

Hrvatska udruga bolničkih liječnika osuđuje svaku eventualnu nezakonitost i nehumanost u transplantacijskim postupcima u Hrvatskoj.
Hrvatska je razvila stručnu i humanu uspješnicu transplantacijskog programa koji je postao svjetski primjer vrhunskog znanja i stručnosti, ali i izvrstan primjer suradnje zdravstvenog osoblja s građanima u najranjivijim životnim okolnostima. Hrvatski transplantacijski program je ne samo jedan od najkvalitetnijih dijelova hrvatskog zdravstva nego je jedan od najboljih i najuspješnijih transplantacijskih programa u svijetu. Hrvatska je po broju ljudi koji su nakon moždane smrti darivali organe, kao i po broju transplantacija pojedinih solidnih organa na milijun stanovnika, godinama na vodećem mjestu u svijetu.
Kako bi se očuvala izvrsnost i reputacija hrvatskog transplantacijskog programa ključno je da se svi zdravstveni dionici transplantacijskog programa pridržavaju najviših etičkih normi. Presađivanja organa s nesrodnih donora zbog svoje prirode mora biti podvrgnuto dodatnom oprezu i detaljnom ispitivanju svih okolnosti i sumnji koje bi možda mogle ukazati na situaciju trgovine organima. “Svi liječnici u Hrvatskoj moraju se pridržavati najviših etičkih, moralnih i profesionalnih standarda pri obavljanju liječničke djelatnosti. Oko toga ne može biti pregovora, popusta niti iznimki, bez obzira o kojem liječniku se radilo” naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Svaka zakonski i etično upitna odluka u transplantacijskim postupcima nije samo nedopustiva nego nanosi ogromnu štetu ugledu transplantacijskog programa u Hrvatskoj.
HUBOL stoga podržava odluke o dva slučaja transplantacija na KBC-u Zagreb koje su donijeli Ministarstvo zdravstva i Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore.

2022-06-10T12:43:02+01:0010/06/2022|

Šmit: Žalosno je da ministar ne poznaje problematiku lista čekanja

Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, gostovala je u N1 studiju gdje je komentirala najavu ministra Vilija Beroša da će liste čekanja riješiti tako da kontrolira rad liječnika koji nakon rada u javnom zdravstvu rade u privatnim ordinacijama.
“To može reći samo netko tko ne poznaje problematiku o kojoj priča, što je žalosno za jednog ministra, jer liste čekanja u bolnicama nemaju nikakve veze s privatnom praksom. To su apsolutne floskule i gluposti ministra, ako tako priča. Dvojni rad liječnika nešto je što je prisutno svugdje i te dvije opcije lijepo koegzistiraju u slučaju kad država napravi lijepog reda i na pravi način to regulira. Liječnik u svoje radno vrijeme u javnom sustavu obavi određenu količinu posla i nakon toga može ići kući ili, ako je to njegova slobodna volja, u privatnom sustavu obraditi nekoliko pacijenata. Ta dva sustava ne bi trebala biti sporna nikome”, rekla je Šmit.
Cijelo gostovanje pogledajte na: https://hr.n1info.com/vijesti/smit-zalosno-je-da-ministar-ne-poznaje-problematiku-lista-cekanja/

2022-06-08T21:27:10+01:0008/06/2022|

JAVNA OBJAVA ZDRAVSTVENIH PODATAKA PACIJENTA JE PROTUZAKONITA

Hrvatska udruga bolničkih liječnika osjeća potrebu i dužnost ponovno upozoriti na učestalo kršenje liječničke tajne tj. kršenje prava pacijenata na povjerljivost podataka o njegovom identitetu, zdravlju i medicinskoj dijagnozi. Pravo pacijenta na povjerljivost njegovih podataka propisano je Zakonom o liječništvu, Zakonom o zaštiti prava pacijenata i Kodeksom medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore. Sve što liječnik sazna o pacijentu u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem mora čuvati kao liječničku tajnu i može otkriti isključivo uz odobrenje i dozvolu pacijenta.

Liječnici i svi ostali zdravstveni djelatnici koji u javnosti iznesu zdravstvene podatke o pacijentu, a to učine bez njegove dozvole, krše navedene zakone i Kodeks medicinske etike.

HUBOL je također dužan upozoriti i masovne medije da i u njihovom slučaju iznošenje medicinskih podataka bez dozvole pacijenta predstavlja kršenje zakonskih prava pacijenata. Svi podaci o pacijentu, a tako i podaci o osobama s duševnim smetnjama, bez obzira na okolnosti medicinskog zbrinjavanja i funkciju, titulu i zanimanje su povjerljivi i tajni dok pacijent ne odluči drugačije. Za funkcioniranje pravne države je nužno da se svi u javnoj komunikaciji pridržavaju zakona i etičkih principa u javnoj i ostaloj komunikaciji.

HUBOL očekuje da nadležne institucije postupe u skladu sa svojim ovlastima.

2022-05-24T11:13:54+01:0024/05/2022|

REAKCIJA HUBOL-A: NETOČNE IZJAVE DRAŽENA JURKOVIĆA DA NAM NE NEDOSTAJE LIJEČNIKA

U hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu nedostaje oko 2.000 liječnika

Izjave Dražena Jurkovića, predsjednika Udruge poslodavaca u zdravstvu, o tome da Hrvatskoj ne nedostaje liječnika su netočne i manipulativne jer namjerno zamagljuju dubok problem upravljanja i planiranja ljudskih potencijala u hrvatskom javnom zdravstvu, smatraju u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL).
„Ako ćemo biti ironični, možemo se složiti s Jurkovićem da Hrvatska ima dovoljno liječnika, ali da su loše raspoređeni. Previše ih je raspoređeno u Švedskoj, Irskoj ili Njemačkoj.
No, ozbiljno govoreći, činjenica je da smo mi, liječnici u hrvatskim bolnicama, iznimno radno preopterećeni jer  prosječno godišnje odradimo oko 3 milijuna prekovremenih sati, a da su usprkos toga liste čekanja za pojedine pretrage i preglede preduge. Također je činjenica da mnogi među nama već godinama rade na više radilišta, da je ogroman nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što rezultira dodatnim pritiskom pacijenata na bolnički sustav. Nažalost, doneseni vremensko-kadrovski normativi su tek mrtvo slovo na papiru i bolnice ih se u većini slučajeva ne pridržavaju. Svakome tko zna logično zaključivati jasan je i neminovan zaključak da u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu nedostaje oko 2.000 liječnika. Jedino nije jasno zašto Dražen Jurković to ne vidi“ naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.  rv

U Europi već desetljećima kontinuirano raste broj liječnika što je posljedica povećanih potreba stanovništva za zdravstvenim uslugama prije svega zbog produljenog životnog vijeka, sve većeg udjela starijih građana u ukupnom stanovništvu te sve veće složenost i opsega zdravstvenih postupaka. Hrvatska te trendove ne prati na zadovoljavajući način, na što jasno ukazuju ranije navedene činjenice.

S obzirom na probleme u primjeni kadrovsko-vremenskih normativa HUBOL smatra kako bi za kvalitetu zdravstvene usluge pacijentima i kvalitetu samog zdravstvenog sustava bilo puno korisnije da UPUZ i Jurković kao predstavnici poslodavaca, umjesto zamagljivanja stvarnog problema nedostatka liječnika, posvete svoje vrijeme provedbi primjene vremensko-kadrovskih normativa u bolničkim ustanovama koje ih ne poštuju.

HUBOL se, s druge strane, slaže s tvrdnjom Dražena Jurkovića kako je sadašnje financiranje zdravstvenog sustava u kojem HZZO postavlja nerealno niske cijene zdravstvenih usluga u bolnicama loše i neodrživo, te poziva zdravstvenu administraciju da cijene ovih usluga postavi na realnu osnovu.

https://www.youtube.com/watch?v=XWEj6NzryJ8

2022-05-19T16:08:44+01:0019/05/2022|

TRAŽIMO NOVI ZAKON O POBAČAJU I PREKIDU TRUDNOĆE

NUŽNO JE ZAKONSKI DEFINIRATI MEDICINSKE PROCEDURE

 

Uz iskreno žaljenje zbog tuge koja prati težak slučaj trudnice čije nerođeno dijete ima tumor na mozgu, HUBOL sa zaprepaštenjem prati mnoštvo poluistina koje su preplavile medije i društvene mreže te koje krivo informiraju opću javnost, ali i stručnu javnost nedovoljno upućenu u pravnu regulativu cijelog slučaja. Nažalost, ovime se ponovo stvara atmosfera hajke na liječnike što HUBOL smatra nedopustivim.

Ono najvažnije što udruga bolničkih liječnika želi poručiti javnosti je da je uloga priziva savjesti  sasvim pogrešno interpretirana. U medijima i javnosti je u ovih nekoliko dana višekratno i jasno rečeno kako priziv savjesti ima svoj temelj kako u međunarodnim pravnim dokumentima, tako i u hrvatskim zakonima i u Kodeksu medicinske etike. Stoga HUBOL smatra da je pravno oko instituta priziva savjesti sve jasno. Ono što je pak potrebno naglasiti je da se u slučaju navedene trudnice ne radi o prizivu savjesti. HUBOL smatra nužnim također naglasiti da zakonsko pravo žene na pobačaj na zahtjev i prekid trudnoće te pravo liječnika na priziv savjesti ne smiju isključivati jedno drugo.  Ministarstvo zdravstva dužno je osigurati uvjete ostvarenja oba prava.

Ginekološka struka pobačajem smatra prekid trudnoće do 22. tjedna. Prekid trudnoće nakon 22. tjedna je porod jer plod te dobi može preživjeti izvan maternice. Prekid trudnoće porodom se radi u slučaju ugroženog života majke i tada se nakon poroda vodi borba za život djeteta. Prekid trudnoće kod teško malformiranog ploda znači feticid. Feticid nije reguliran u hrvatskom zakonodavstvu tj. niti jedan propis ga ne spominje. HUBOL izražava bojazan da je stoga moguće zakonski kazneno prijaviti liječnika počinitelja feticida. Prekid trudnoće u slučaju teško malformiranog ploda bez feticida se ne radi jer je besmislen. U slučaju prekida trudnoće porodom teško malformiranog ploda koji bi rezultirao porodom živog djeteta, liječnik neonatolog pedijatar zakonski je dužan zbrinuti dijete na najbolji mogući način, inače i on riskira tužbu za nesavjesno liječenje.

Trenutno važeći Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece je zastario i više ne može biti temelj pravne regulative u Hrvatskoj.

HUBOL zahtijeva donošenje novog zakona koji će jasno i nedvojbeno razjasniti sva prava i obveze liječnika vezane uz prekid trudnoće te štititi djecu, trudnice, majke i liječnike od pogrešnih tumačenja. U proces donošenja navedenog zakona nužno je uključiti pravne stručnjake i liječnike kako bi se definirala rješenja za sve potencijalne probleme . “Smatramo da mi, liječnici-profesionalci, imamo pravo na odgovarajuću pravnu zaštitu u obavljanju našeg posla. Dosta nam je situacija u kojima politika preko leđa liječnika pere ruke od svojih brljotina i neriješenih problema” ističe Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

2022-05-13T08:44:37+01:0013/05/2022|

Povećani iznos za sistematske preglede u temeljnom kolektivnom ugovoru tek mrtvo slovo na papiru

ZDRAVSTVENE USTANOVE NE OSIGURAVAJU SISTEMATSKE PREGLEDE LIJEČNIKA

Usprkos povećanju iznosa za sistematske preglede zaposlenika s 500 na 1.200 kuna koje je osigurao novi temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, ovo pravo će, bez duboke promjene dosadašnje prakse, za liječnike i ostale zdravstvene djelatnike ostati mrtvo slovo na papiru. HUBOL stoga traži od svih poslodavaca u zdravstvu da liječnicima i drugim zaposlenicima osiguraju stvarnu mogućnost korištenja sistematskih pregleda te da se opseg tih pregleda izjednači s onima koje uživaju zaposlenici u znanosti i visokom obrazovanju.
Naime, i dosadašnji temeljni kolektivni ugovor iz 2017. garantirao je pravo na sistematski pregled na teret poslodavca. Pored sistematskog pregleda, liječnici bi trebali prolaziti i periodične preglede, sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom. Međutim, u stvarnosti sistematski pregledi na teret poslodavca su iznimka i rijetkost, te se u većini zdravstvenih ustanova uopće ne provode. Unatoč tome što je Vlada još 2015. godine usvojila Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite (2015.-2020.), zdravstveno stanje zaposlenika u zdravstvu redovito se kontrolira kod iznimno malog broja djelatnika. Pri tome zdravstvo je grana s najvećim brojem oboljelih zbog utjecaja radnog mjesta. Liječnički posao iznimno je odgovoran i stresan, a mnogi liječnici odrađuju veliki broj prekovremenih sati. Preopterećenost poslom, izrazita zahtjevnost i složenost poslova koje obavljaju liječnici, noćni rad, izloženost različitim fizikalnim, biološkim i kemijskim agensima, čine liječnike osjetljivom skupinom za razvoj različitih bolesti. Naglašavamo kako je, stoga, neshvatljivo da mnogim liječnicima, koji provode sve vrste zdravstvenih pregleda, poslodavci nisu osigurali niti jedan sistematski pregled tijekom više od 20 godina radnog staža.
„Izvrsno je da je iznos za sistematske preglede u novom temeljnom kolektivnom ugovoru značajno povećan. No, kako sada stoje stvari, to je mrtvo slovo na papiru. Za liječnike je ključno da uistinu mogu ostvariti to pravo, što nije slučaj u većini bolnica. Stoga HUBOL postavlja pitanje: ako su u državnom proračunu predviđena sredstva za sistematske preglede, zašto mnoge zdravstvene ustanove NE osiguravaju sistematske preglede za svoje zaposlenike? Logično pitanje koje slijedi je: gdje je proračunski novac namijenjen sistematskim pregledima liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika“ ističe predsjednica HUBOL-a, Ivana Šmit, dr.med.
Pored neprovođenja sistematskih pregleda u mnogim zdravstvenim ustanovama, HUBOL upozorava da su liječnici i u onim ustanovama u zdravstvu gdje se provode sistematski zakinuti u odnosu na npr. zaposlene u visokom obrazovanju i znanosti. Naime, propisani sadržaj i opseg sistematskih pregleda u visokom obrazovanju i znanosti je puno širi i opsežniji te uključuje npr. širi spektar laboratorijskih pretraga, te preglede internista i okulista, EKG, ultrazvuk abdomena, denzitometriju i RTG srca i pluća, što sve ne sadrže sistematski pregledi liječnika zaposlenih u bolnicama.

2022-05-10T07:25:18+01:0010/05/2022|
Go to Top